Costa stiže u BiH: Mogu li domaći lideri prevazići blokade i prestati se sramotiti pred Evropom?

O prilikama, ali i izazovima u vezi s proširenjem Evropske unije, postepenom integracijom i regionalnom saradnjom, predsjednik Evropskog savjeta Antonio Costa, koji posjetu regionu otvara Bosnom i Hercegovinom, razgovaraće s političkim donosiocima odluka u BiH.

"Moja druga posjeta zapadnom Balkanu šalje jasan signal: posvećenost Evropske unije toj regiji je stvarna, stvarna kao i prilika za proširenje. Zamah je tu. Sada je vrijeme za postizanje rezultata", rekao je Antonio Costa, predsjednik Evropskog savjeta.

Bez tih rezultata nema ni nagrade. To znači da bez izvršavanja obaveza, na koje su se sami obavezali nosioci vlasti u BiH, ostajemo bez novca koji je predviđen Planom rasta. Nakon početnih kašnjenja i propuštenih tranši, Savjet ministara BiH je usvojio Reformsku agendu, ali je provođenje i potpisivanje pratećih sporazuma o instrumentima, kao ključnih preduslova za isplatu, nerijetko nailazilo i još nailazi na političke blokade, što, upravo, šteti najviše građanima.

“Možemo ovo sada iskoristiti i trebamo iskoristiti. Nema nijednog razloga da ne iskoristimo ovu posjetu koja je, zaista, posjeta na visokom nivou i pokažemo spremnost da, barem, tih nekoliko malih koraka odradimo, da dobijemo taj novac, da se ne sramotimo. To nisu samo bespovratna sredstva, to su i krediti, međutim, to je jedan simbolički potez, ja mislim, za sve partije prije izbora, da žele da omoguće svojim građanima u BiH bolji život, bez obzira na to gdje se nalaze”, naveo je Draško Aćimović, stručnjak za međunarodne odnose.

“Jasno je koliko je njima bitan interes građana, jer će dobar dio tih sredstava otići na bolji život građana. Političari imaju dobre, obezbijeđene plate, firme sa kojima su oni povezani, ili članovi njihovih porodica, imaju, itekako, dobre tendere i projekte. Dakle, oni neće biti oštećeni. A kako će biti građanima, njih, ustvari, ne zanima”, smatra Velizar Antić, politički analitičar.

No, najavljene posjete, neupitno, jesu prilika da BiH završi započeto, posebno jer nam već predstoji nova diplomatska ofanziva, predvođena važnim njemačkim i francuskim diplomatama u Briselu.

“Jako je dobro što nam dolaze ministri iz dvije od, možemo slobodno reći, tri najmoćnije zemlje unutar Evrope – Njemačke i Francuske. Bilo bi jako dobro da vrlo brzo vidimo i predstavnike Italije. Pogotovo što, želio bih napraviti jednu paralelu – mislim da možemo veoma mnogo naučiti, trenutno, iz italijanske diplomatije koja radi jednu veliku transformaciju svoje spoljne mreže, gdje bi mi, zaista, mogli mnogo naučiti jer su oni napravili dva potpuno odvojena moderna odjeljenja ekonomije – jedan je cyber security, drugi je evropska diplomatija, što pokazuje da diplomatija mora biti brza i operativna u ova nova vremena”, naglasio je Draško Aćimović, stručnjak za međunarodne odnose.

Stoga, upućuju pojedini izvori, nije ni čudo što posjeta evropskih diplomata dolazi samo dan uoči sjednice Savjeta za provođenje mira, na kojoj bi trebalo da bude izabran novi visoki predstavnik u BiH. Upravo se i najglasnije govori o tome da najveću šansu ima italijanski kandidat, kojeg je predložila američka administracija. A poznato je da SAD svoje interese zasnivaju na ekonomskoj pragmatičnosti. No, konce mrsi nekoliko članica Evropske unije, koje nastoje smanjiti američki uticaj na Balkanu, pokušajem da “proguraju” svog kandidata.

Dok se ponovo intenzivira priča BiH o njenoj budućnosti u EU, sve glasnije su i izjave o tome da, upravo, taj put remeti postojanje Kancelarije visokog predstavnika u BiH.

Da Savjet za provođenje mira u BiH nije dio Dejtonskog mirovnog sporazuma i od njega se ni ubuduće ne može očekivati ništa dobro, ponovo poručuje predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

“On je sebi pribavio moć, kako se to radilo i do sada, upravo na pozicijama na politikama koje nisu bile zasnovane na zdravom razumu. Da li je zdravorazumski da 30 godina u jednoj zemlji, evo u BiH, pokušavate da provedete jednu stvar i ne možete to da uradite. Da nije možda vrijeme da odustanete od toga, ili pokušate nešto novo?”, upitao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

Istovremeno, Stranka demokratske akcije je zatražila od PIC-a da javnosti BiH jasno predstavi eventualne planirane promjene u funkcionisanju Kancelarije visokog predstavnika, upozoravajući da bi svako slabljenje njegove uloge moglo dodatno da produbi političku krizu u državi.

"Nedopustivo je da se građani Bosne i Hercegovine, o čijoj sudbini se odlučuje, ništa ne pitaju, te da njihovi predstavnici nemaju informacije o planovima međunarodnih faktora zaduženih za nadgledanje i provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma“, saopšteno je iz Stranke demokratske akcije (SDA).

Novo ime visokog predstavnika i, sve je izvjesnije, njegova ograničena ovlaštenja, biće objelodanjeni najkasnije 4. juna. Ipak, njegovo ime u ovom trenutku je irelevantno. Važnije je, stava su upućeni, spoznati da je u aktuelnom trenutku neophodan politički dijalog u BiH, zarad interesa države i njenih građana. Naivno je očekivati da će neko sa strane štititi BiH. Neće, jer će svako gledati, upravo, svoje interese.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad