Po treći put izložba „Nestala djela“ prikazana je javnosti, ovoga puta u Tuzli. Pokazuje kako izgleda kada umjetničko djelo nestane iz fundusa i postavki javnih ustanova, muzeja, galerija i privatnih kolekcija. U BiH traga se za 188 nestalih umjetničkih djela koja su registrirana i prijavljena nadležnim organima. Njihov pronalazak i povratak ide jako sporo.

Portret Meše Selimovića u crnom tušu, nacrtao je Ismet Mujezinović 1948. godine. Vlasništvo je Međunarodne galerije portreta Tuzla, a posljednji put je viđen na izložbi u Doboju 2007. godine. Nestanak je utvrđen 2011. godine te je prijavljen MUP-u Tuzlanskog kantona, a od 2018. godine nalazi se na INTERPOL-ovoj listi ukradenih umjetnina. Sa druge strane, pronađeno je djelo „Magdalena“ Đoke Mazalića, ali ne i vraćeno.

“Zna se gdje se nalazi. U proceduri je, predato je policiji Srbije. Međutim, BiH ponovo ne radi ništa po tom pitanju”, naglasio je Dženan Jusufović iz Centra protiv krijumčarenja umjetninama.

“Miro Zvoko i Safet Zec su vraćeni Galeriji. Međutim, za ostalima je raspisana potjera i Međunarodna galerija portreta potražuje ta djela. Sve to možete vidjeti u bazi na web stranici Centra protiv krijumčarenja umjetninama”, dodao je Senad Beganović iz Međunarodne galerije portreta Tuzla.

U bazi se nalaze i umjetnine ukradene iz Muzeja istočne Bosne, privatna kolekcija Damirke i Envera Mulabdića. Umjetnička galerija BiH traži oko 50 nestalih djela, 48 pravoslavnih ikona i dva remek djela Ferdinanda Hodlera i nema nikakvih tragova o njima.

Crno tržište umjetninama dobro funkcioniše, a tome u prilog mu ide nesređeno društvo, nebriga države i institucija. Umjetnička galerija BiH ne otkupljuje umjetnička djela već tri decenije i ne formira legalno tržište.

“Galerija to ne radi, onda postoji crno tržište koje je veoma čudno, fluidno, svega tu ima. Problem je što na crnom tržištu, kupci ne traže porijeklo. Kupuju na crno jer je jeftino, ali im se može obiti o glavu ako se ustanovi da je ukradeno”, podcrtao je direktor Umjetničke galerije BiH, Strajo Krsmanović.

“Gorući problem kada je u pitanju BiH je uništavanje arheoloških nalazišta. To je krenulo od covida. Toliko je zastupljeno da se naše kulturno dobro prodaje javno, preko interneta, istražuje i pljačka sa detektroima metala”, dodao je Jusufović iz Centra protiv krijumčarenja umjetninama.

Budući vlasnici umjetničkih djela trebaju imati trag o vlasništvu artefakata koje kupe, a pitanje je i sankcije i kazne za trgovce ukradenim predmetima.

Više detalja u priči Nataše Tadić.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad