Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović rekao je da "nevjerovatno da javnost i porodice žrtva tri godine od presude Ustavnog suda BiH nemaju zvanične informacije o tome da li je ponovo otvorena istraga o zločinu nad vojnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu".

On je kazao “da nezvanične potvrde o tome da je istraga otvorena postoje, ali da se Tužilaštvo nikada javno o tome nije izjasnilo, niti je do danas podiglo optužnicu u predmetu Dobrovoljačka”.

“Ustavni sud BiH je 17. januara 2018. godine prihvatio apelacije Bogdane Tomović, majke Zdravka Tomovića, i Gordane Gvozdenović, sestre Obrada Gvozdenovića, vojnika JNA koji su ubijeni 2. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, i naložio Tužilaštvu BiH da u roku od tri mjeseca odgovori na prigovore porodica Tomović i Gvozdenović, i da se izjasni zbog čega je istraga u slučaju ‘Dobrovoljačka’ stopirana odlukom nekadašnjeg međunarodnog tužioca Džud Romana 2012. godine”, tvrdi Ćubrilović.

“Tužilaštvo BiH, uprkos odluci Ustavnog suda, ali i Krivičnom zakonu ove zemlje ostalo je nijemo na ratni zločin počinjen nad nevinim vojnicima u povlačenju od 1992. godine do danas. Upravo ta selektivna pravda i pokušaji da se samo jedan narod presudama Suda BiH i optužnicama Tužilaštva BiH učini odgovornim za sve strahote rata u ovoj zemlji, čine suživot u njoj nemogućim i izlišnim”, kazao je Čubrilović, povodom godišnjice deašvanja u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.

“Kao što sam više puta rekao praksa rada pravosudnih institucija u BiH nažalost pokazuje da se preko optužnica i presuda pokušava definisati karakter samoga rata u BiH po kojem bi isključivo Srbi trebalo da budu odgovorni, a Bošnjaci amnestirani. Zato, između ostalog, nema ni optužnica ni presuda za ratni zločin u Dobrovoljačkoj“, rekao je Čubrilović.

U nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu danas su bivši pripadnici “Zelenih beretki” i Armije RBiH obilježili 3. maj, dan kada su se 1992. godine odvijali događaji presudni za odbranu Sarajeva i Bosne i Hercegovine.

Kolona vojnih vozila JNA je, napuštajući Sarajevo, 3. maja 1992. godine, krenula iz kasarne na Bistriku u kojoj se nalazila komanda tadašnje Druge vojne oblasti JNA.

Izlazak kolone iz grada prethodno je dogovoren u zamjenu za puštanje na slobodu dan ranije na aerodromu u Sarajevu kidnapovanog i zatočenog predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića, koji je zarobljen od JNA dok se vraćao sa mirovnih pregovora u Lisabonu. U okršaju branitelja Sarajeva i pripadnika bivše JNA u tadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici, prema podacima Tužilaštva BiH, stradalo je sedam, a ranjeno 14 osoba.

U jednom od posljednjih intervjua prije smrti 2002. godine, general Milutin Kukanjac, tadašnji komandant Druge vojne oblasti JNA, koji je i naredio povlačenje JNA iz Sarajeva, potvrdio je da je u Dobrovoljačkoj, 3. maja 1992, stradalo šest osoba.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u januaru 2012. obustavilo istragu protiv 14 osoba za slučaj “Dobrovoljačka“. Među njima su bili penzionisani general Armije RBiH Jovan Divjak i ratni član Predsjedništva RBiH Ejup Ganić. O slučaju “Dobrovoljačka“ stav je dao i Haški sud, koji je ustanovio kako je kolona JNA u Dobrovoljačkoj ulici bila „legitimna vojna meta“.