Željka Cvijanović podnijela je krivičnu prijavu protiv ambasadora Bosne i Hercegovine pri UN-u zbog Rezolucije o genocidu u Srebrenici. Milorad Dodik iz Rusije najavljuje blokade od 3. maja. Kakva je sudbina rezolucije? Kakva je sudbina Bosne i Hercegovine u uvjetima kada političari ne nalaze načina da prevaziđu entitetske granice i nastupe odgovorno i u interesu naroda - o političkoj i sigurnosnoj situaciji u BiH, za Novi dan govorio je profesor Nerzuk Ćurak.
Bosna i Hercegovina se ne može pohvaliti zavidnom sigurnosnom situacijom. Političari zveckaju oružjem, a visoki čelnici iz Reublike Srpske najavljuju “kineske zidove” nakon usvajanja Rezolucije o Srebrenici u UN-u 2. maja. Iako, iz ugla onoga što nam se svakodnevno plasira, razloga za strah ima, profesor Nerzuk Ćurak smatra da trenutna politička situacija u BiH i regiona nije neuobičajena.
“Mi smo svjedoci nekog vremena i čini nam se da je to vrijeme najgore, najdramatičnije do sada od okončanja rata protiv Bosne i Hercegovine, ali ne vidim ja tu neke, kako bih rekao, velike dramatične razlike u odnosu na naš život prethodnih decenija. Možemo kazati da mi svi ove tri decenije živimo jednu adrenalinsku situaciju, jednu situaciju koja nikako da postane onako jedna normalna, obična svakodnevnica”, kaže profesor.
Građani u BiH žive dvije stvarnosti
Život u BiH tumači na način da građani žive dvije stvarnosti – “realnu” i proizvedenu stvarnost.
“Stvarnost je ono što ljudi žive, gdje vi vidite da postoje horizontalni oblici života koji prelaze i entitetske linije, da ljudi imaju i ekonomske i kulturne, razne susrete koji negdje negiraju ovu strašnu političku stvarnost koja hoće da nam kaže da smo mi maltene na ivici konflikta”, pojašnjava.
Ističe da je stvarnost proizvedena od strane neodgovornih političkih struktura i propagandističkih portala i medija, kreirana u želji da se ta artificijelna stvarnost učini realnom kako bi te iste političke strukture ostale na vlasti na različitim nivoima kako bi se nastavila “dogovorena politika neprijateljstva.”
“Ona nužno ne mora govoriti o klasičnom dogovoru, ali sadržaj tih konflikata naprosto upućuju na to da vi imate jednu matricu koja nas uvjerava, dakle, o mogućnosti i radikalizaciji konflikta, a onda vidite te iste ljude koji zajedno sjede i piju kafu”, obrazložio je prof. Ćurak.
Dodaje da se proizvedena, vještačka stvarnost može transformirati u realnu stvarnost na način da se neki eksces, odnosno svjesno proizvedeno nasilje, više ne može zaustaviti.
“Spirala nasilja je takva – ono kad izbije, čak i kad vi želite već sljedećeg momenta da ga zaustavite, ne možete ga zaustaviti. Tako i ratovi izbijaju. Izbije rat, vi biste sutra da ga završite, a to sutra potraje pet godina”, pojašnjava profesor.
“Dodik strahuje od ruskih zahtijeva koje on neće ispuniti”
No, iako to jeste objektivan problem, Ćurak ističe da u regiji trenutno ne postoje lokalni uvjeti za proizvodnju konflikta, ali da – možda najintenzivnije do sada – globalni igrači, ukoliko to budu željeli, mogu utjecati na proizvodnju konflikta.
“Vi znate da već nekoliko godina traju te, gotovo na svakodnevnom nivou, eskapade da će Europska unija sankcionirati Dodika, da on zaslužuje zbog svog antiustavnog djelovanja određene političke, ako ne druge, sankcije i ništa to nije usvojeno. Jedino su Sjedinjene Države stavile na crnu listu ministarstva finansija nekoliko područja. To nam govori da sva ova radikalizacija koja se vrši, radikalizacija koju svojom retorikom nasilja proizvodi gospodin Dodik, da to nema veze s EU i zapadom. On ima ustvari strah da Rusija ne zahtijeva od njega da uradi nešto što on neće uraditi. Mislim da je to adresa gdje ‘čuči’ neka moguća opasnost”, kaže profesor Ćurak.
Opširnije o temama o kojima je govorio profesor pogledajte u videu u nastavku.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!