Predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović dobila je podršku svih prisutnih narodnih poslanika na veto koji je uložila na dvije odluke Predsjedništva donesene na posljednjoj sjednici preglasavanjem. Nakon sjednice Narodne skupštine Republike Srpske osvrnula se na optužbe da je danas u Narodnoj skupštini izvršen udar na ustavno-pravni poredak.

“Kakav je ovo državni udar, ovo je normalna institucija, dejtonska institucija Narodna skupština u kojoj su demokratski izabrani predstavnici“, rekla je Cvijanovićeva ističući da joj niko ne može reći da poslanici koji imaju politički stav treba da odgovaraju “pred nekim sudom i tužilaštvom”.

“Mi hoćemo s vama drage kolege iz političkog Sarajeva da napravimo dogovor da imamo zakon da regulišemo Ustavni sud i njegovo ponašanje i ko tamo može da bude i da sjedi i ko tamo može da odlučuje i na koji način na način da svaki građanin može mirno da spava jer zna da tamo ima kredibilnu instituciju”, rekla je Cvijanovićeva.

NSRS podržala veto Cvijanovićeve, osporene odluke Predsjedništva BiH

Ona je osudila pozive za izvođenje vojske na ulicu kazavši kako o tome niko neće odlučivati.

“O vojsci odlučuje Predsjedništvo, ja sam član Predsjedništva, ja, ne onaj tamo što je po Sarajevu pričalo da treba izvesti vojsku“, kazala je ona ističući da je sve u duhu traženja rješenja i da je danas napravljen korak za dogovor kako bi se zakonom regulisalo ponašanje Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

“Dok god moj kolega Bećirović može svaki drugi dan da izađe i da priziva neke sankcije i tako dalje ovdje nema reda ovdje nema mira”, rekla je ona ističući da onog dana kada zatraži sankcije za nekog svog kolegu tog dana više nije za politiku, jer nije “kadra da priča”.

OHR i Ustavni sud Bosne i Hercegovine ocijenila je remetilačkim faktori u Bosni i Hercegovini.

“Onog dana kad naši partneri u Federaciji BiH pojedini budu znali da ne mogu potrčati svaki dan kod ambasadora ili kod nekog Šmita tamo da ga zovu za intervenciju a znaju da je adresa da s nama pričaju ovdje, tad će sve biti bolje za Bosnu i Hercegovinu, tad će Bosna i Hercegovina moći da diše punim plućima”, istakla je Cvijanovićeva tvrdeći da je aktuelna situacija zarobljeništvo.

“Mi treba da se dogovaramo, kakve su to više megalomanske ne znam ni ja kakve nacionalističke agende u kojima treba ti meni da kažeš da ne može biti mehanizam koordinacije ili neko drugi treba da kaže nekome nešto drugo, ovo što se dešava u Republici Srpskoj je reakcija na stalni pritisak, na stalno maltretiranje”, rekla je Cvijanovićeva navodeći da se na pirmjeru procesuiranja ratnih zločina vidi da su pojedini protiv Republike Srpske.

“Je li normalno postalo ovdje da imate dokaz, da imate evidenciju da niko ne bude presuđen i onda kaže nismo protiv, pa jeste protiv. Kako je moguće da učute svjedoci, da nestanu”, upitala je Cvijanovićeva pitajući da li je nomalno da “neki bošnjački oficir ili general dobije presudu i pobjedne negdje”.

Ona je zahvalila narodnim poslanicima na širokoj podršci za veto.

“Moja namjera je bila da tri sporazuma koja se odnose na regionalnu saradnju, a dio su Berlinskog procesa idu pojedinačno na usvajanje što je i moguće i konačno tako se dešavalo i kad je u pitanju Savjet ministara koji je prihvatio dva od ta tri sporazuma, jedan se odnosi na priznanje stručnih kvalifikacija, drugi se onosi na priznavanje visokoškolskih diploma”, kazala je napominjući da je treći sporan i da zbog toga nije dobio ni podršku Savjeta ministara. Taj sporazum odnosi se na slobodu kretanja sa ličnim kartama na Zapadnom Balkanu, čime bi se prihvatilo da građani sa ličnim kartama izdatim od strane institucija u Prištini mogu ući u Bosnu i Hercegovinu. Taj sporazum”, rekla je Cvijanovićeva, moraće sačekati neko bolje vrijeme.

“Tamo se ugrožavaju ljudski životi, tamo se hapse ljudi, tamo se maltretiraju Srbi, tamo se obezvrjeđuju ono što su vjekovna mjesta okupljanja kao što su crkve, tamo se obezvrjeđuje i neutrališe pravo na život, tamo postoji namjera etničkog čišćenja i to je ono što smo prepoznali u ovom režimu sadašnjem privremenih institucija u Prištini”, kazala je ona.