Oglas

Lider HDZ-a 1990

Cvitanović za N1: Ne vjerujem da će nova vlast imati snage za ključne reforme, ponovo nas čekaju blokade

ilija cvitanović
Screenshot/N1

Predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović izjavio je u emisiji "Dan uživo" na N1 da je Hrvatska petorka ostvarila solidan rezultat na Općim izborima u Bosni i Hercegovini, ali da je očekivao više, posebno na federalnom i kantonalnom nivou. Govoreći o formiranju nove vlasti, poručio je da su SNSD, SDA i HDZ BiH dobili najveće povjerenje birača i da trebaju preuzeti odgovornost, ali je istovremeno izrazio sumnju da će buduća parlamentarna većina uspjeti provesti ključne reforme. Osvrnuo se i na odnose s Draganom Čovićem, izmjene Izbornog zakona, položaj Hrvata u Republici Srpskoj, reformu pravosuđa te blokade koje su obilježile prethodni mandat državne vlasti.

Oglas

Cvitanović je kazao da je Hrvatska petorka, koju čini i HDZ 1990, ostvarila rezultate koji joj omogućavaju nastavak političkog djelovanja, ali da nisu u potpunosti ispunjena očekivanja s kojima je koalicija ušla u izbornu kampanju.

Prema njegovim procjenama, lista za državni parlament trebala bi osvojiti približno 37.000 glasova, što je, kako navodi, oko 30 posto glasova hrvatskog biračkog tijela.

"Nivo zadovoljstva je uredu, moglo je to i bolje. Državna lista će na kraju doći do 37.000 glasova, to je negdje oko 30 posto hrvatskih glasova, a mali podbačaj je na nivou Federacije. To su sve granične stvari koje mogu promijeniti zadovoljstvo na jednu ili drugu stranu. Mislim da tridesetak glasova nedostaje za peti mandat u Predstavničkom domu Federacije", rekao je Cvitanović.

Posebno je izdvojio izborni rezultat u Srednjoj Bosni, gdje je, prema njegovim riječima, koalicija ostvarila rezultat uporediv s onim iz 2006. godine.

S druge strane, nije zadovoljan rezultatima u Zapadnohercegovačkom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu, dok je u Zeničko-dobojskom kantonu očekivao značajniju podršku.

"Da su nivo Federacije i kantoni pratili nivo države, mi bismo danas rekli da smo relativni pobjednici ovih izbora, ali nažalost nisu. Nešto se tu dogodilo, razlika je nekih desetak hiljada glasova, što je u hrvatskom korpusu ogroman broj glasova", naveo je.

Podsjetio je da HDZ 1990 od 2014. godine nije imao mandat u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, a da ga je sada uspio vratiti.

Također, prema njegovim izračunima, Hrvatska petorka mogla bi imati pet delegata u Klubu Hrvata Doma naroda Parlamenta FBiH, što bi joj omogućilo i jedno mjesto u državnom Domu naroda.

"Ukupan rezultat može se prihvatiti i smatrati jednom dobrom trojkom i daje nam mogućnost i prostor da se nastavimo baviti politikom. Želim naglasiti da mandat u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nismo imali od 2014. godine. Sada smo ga vratili", istakao je.

Govoreći o razlozima izbornog rezultata, naveo je i utjecaj finansijske moći pojedinih stranaka, stranačke infrastrukture te Vlade Republike Hrvatske.

"Infrastruktura pojedinih stranaka, novčana moć, što se nas tiče, naročito utjecaj Vlade Republike Hrvatske, također su značajno utjecali na izborni rezultat i ove petorke i naše konkurencije iz reda hrvatskog naroda", rekao je.

Čović ga nije zvao na razgovore: "Nismo se sastali, nismo se ni čuli"

Jedna od tema razgovora bili su postizborni sastanci predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića s liderima drugih političkih stranaka, uključujući Milorada Dodika, Nermina Nikšića i Bakira Izetbegovića.

Na pitanje je li Čović kontaktirao i predstavnike HDZ-a 1990 radi eventualnog zajedničkog djelovanja na izmjenama Izbornog zakona, Cvitanović je odgovorio odrično.

"Nismo se sastali, nismo se ni čuli. Dakle, nismo imali neku izraženu komunikaciju ni pred izbore, a nakon izbora je uopće nismo imali. I to nije uopće bitno", kazao je.

Ipak, naglasio je da HDZ 1990 podržava izmjene Izbornog zakona koje bi, prema njegovom stavu, omogućile legitimno političko predstavljanje hrvatskog naroda.

"Ne treba mi nikakva komunikacija kada se radi o jednom pitanju kao što je Izborni zakon i legitimno predstavljanje. Naša pozicija je tu vrlo jasna i naša podrška je neupitna", poručio je.

Cvitanović smatra da je HDZ BiH ponovo dobio povjerenje birača upravo na obećanjima o izmjenama izbornog zakonodavstva te očekuje da to pitanje bude jedan od ključnih uslova u pregovorima o formiranju nove vlasti.

Podsjetio je na dogovore iz prethodnog mandata, kada su izmjene Izbornog zakona bile najavljivane, ali nisu realizovane.

"Nadam se da se neće ponoviti ono kao u koaliciji s Trojkom. Dogovoreno je da se za šest mjeseci promijeni Izborni zakon, prođu četiri godine, nema Izbornog zakona", rekao je.

Dodao je da će njegova stranka insistirati na otvaranju tog pitanja, bez obzira na to hoće li doći do direktnih razgovora s Čovićem.

Filipović pobijedila, Cvitanović poručuje: "Sada uradite ono što ste obećali"

Komentarišući pobjedu Darijane Filipović na izborima za članicu Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, Cvitanović je kazao da očekuje odgovoran rad novog saziva Predsjedništva i donošenje odluka kroz dogovor i kompromis.

"Nije dobro da bilo ko bilo koga preglasava, već da to bude dogovor, kompromis. To je ono što će uliti nadu i vjeru ljudima u Bosni i Hercegovini o nekoj evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine", istakao je.

Čestitao je izbornim pobjednicima, ali je upozorio da samo osvajanje mandata nije dovoljno ukoliko se ne realizuju obećanja data biračima.

"Gospođa Filipović je dobila ove izbore. Od nje se očekuje, jer ništa ne znači dobiti ovaj mandat pa ponovo, ako se vrati Komšić ili neko drugi, osam godina da to bude frustracija jednog konstitutivnog naroda", kazao je.

Zatim je uputio poruku novoizabranoj članici Predsjedništva BiH.

"Sada izvolite, riješite i uradite to što ste obećali. To je ozbiljna odgovornost i nadam se da neće, kao svaki put do sada, biti shvaćeno: obećano je, ko će to zapamtiti? Pratit ćemo", poručio je.

Govoreći o kandidatu Hrvatske petorke Lučiću, koji je prema njegovim navodima osvojio između 55.000 i 57.000 glasova, ocijenio je da se radilo o kvalitetnom kandidatu, ali da su birači procijenili kako Filipović ima veće izglede za pobjedu.

Posebno je ukazao na malu izlaznost na područjima u kojima većinski žive Hrvati, procjenjujući je na približno 37 posto.

Izrazio je i sumnje u slobodu opredjeljivanja dijela birača, tvrdeći da političke strukture raspolažu podacima o njihovoj podršci.

"Dakle, to su kontrolisani glasovi. To su glasovi za koje se zna u bazama podataka kroz silne javne institucije za koga će oni glasati. Ali ne znam šta je s ovih 63 posto glasača. Jesu li svi iselili iz Bosne i Hercegovine?", upitao je.

Potpredsjednik RS-a iz HDZ-a 1990: "Ako vratimo jednog povratnika, napravili smo pomak"

Cvitanović je posebno izdvojio izborni rezultat Igora Balučića, kandidata HDZ-a 1990 za potpredsjednika Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda.

Prema njegovim riječima, riječ je o jednom od najznačajnijih uspjeha stranke na ovim izborima.

Podsjetio je da je Balučić prije dvije godine osvojio mandat u Skupštini grada Teslića, čime je, kako je naveo, nakon dvije decenije osigurana zastupljenost Hrvata u tom tijelu.

"Sada je dobio povjerenje za Republiku Srpsku kao potpredsjednik. Očekujem da će u cijeloj Republici Srpskoj nastaviti raditi ono što je radio u Tesliću", rekao je Cvitanović.

Izrazio je očekivanje da će Balučić ostvariti dobru saradnju s predsjednikom Republike Srpske Savom Minićem.

"Ako je hrvatski narod legitimno odabrao gospodina Balučića, vjerujem i nadam se da će ta saradnja biti na nivou uvažavanja i poštovanja", naveo je.

Govoreći o položaju hrvatskih povratnika u Republici Srpskoj, naglasio je da je potrebno raditi na njihovom opstanku, povratku i obnovi imovine.

"Ono što bi meni lično bilo jako važno jeste vratiti nadu Hrvatima Republike Srpske da je se ne odreknu. Da ostane to i hrvatsko područje, da ako vratimo jednog povratnika u Republiku Srpsku, ako obnovimo jednu kuću, napravili smo pomak, jer puno toga nije urađeno", kazao je.

Dodao je da očekuje podršku udruženja Hrvata porijeklom iz Republike Srpske koja djeluju u Hrvatskoj i drugim evropskim državama, kao i Vlade Republike Hrvatske.

"SNSD, SDA i HDZ dobili su izbore, neka formiraju vlast"

Govoreći o budućem sazivu državne vlasti, Cvitanović je ocijenio da su birači jasno pokazali kojim političkim strankama daju najveće povjerenje.

Smatra da predstavnici SNSD-a, SDA i HDZ-a BiH trebaju preuzeti odgovornost za formiranje vlasti i pokretanje procesa koji su bili blokirani u prethodnom mandatu.

"Izborni pobjednici definitivno se moraju dogovarati. Definitivno moraju sjesti. Jasno je šta je narod birao i koga je birao. Birao je SNSD, SDA i HDZ u većini i u velikoj mjeri", izjavio je.

Dodao je da bi volio da se vlast na svim nivoima formira što prije, bez novih političkih nadmudrivanja i podizanja tenzija.

"Najveće im je povjerenje dao i očekuje se od njih da brzo formiraju vlast. Ja lično bih želio da se ta vlast na svim nivoima što prije formira, da se otvore procesi, da se blokade ostave po strani", kazao je.

Ipak, nije optimističan kada je riječ o sposobnosti buduće parlamentarne većine da provede ključne reforme, posebno u oblasti pravosuđa.

Kao primjere naveo je Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH i Zakon o Sudu BiH, koji su već duže vrijeme predmet političkih neslaganja.

"Ja lično ne vjerujem da će ti zakoni biti usaglašeni, da će ta većina koja se nazire imati snage i kapaciteta da donese te zakone u oba doma, pogotovo da ih donese na tragu onoga što Evropska komisija traži od nas u Bosni i Hercegovini", rekao je.

Njegova prognoza za naredni mandat nije optimistična.

"Očekujem da taj mandat u nekom obliku možda čak i krene korektno, ali vrlo brzo će tu nastupiti blokade, s obzirom na raspored snaga", upozorio je.

"Političari se lažno zalažu za Evropsku uniju, a bježe od reforme pravosuđa"

Cvitanović je kritikovao političke predstavnike koji, prema njegovoj ocjeni, javno zagovaraju evropski put Bosne i Hercegovine, dok istovremeno izbjegavaju reforme neophodne za napredak prema Evropskoj uniji.

Posebno je izdvojio reformu pravosuđa i potrebu njegovog oslobađanja od političkog utjecaja.

"Stotinu puta ste čuli zalaganja za pravnu državu. A svi, većinom ovi ključni političari, bježe od reforme pravosuđa, od oslobađanja pravosuđa od utjecaja politike, a to je ono što Evropska unija traži", naveo je.

Smatra da političke stranke imaju pravo zagovarati različite političke pravce, uključujući i protivljenje članstvu u Evropskoj uniji, ali da o svojim stvarnim ciljevima moraju otvoreno govoriti biračima.

"Legitimno je reći: ne želimo Evropsku uniju. Uredu, ako je to stav, onda s tim izađete pred birače, pred građane, pred narode, pa vidite želi li taj narod u Evropsku uniju ili ne želi", kazao je.

Naglasio je da nije prihvatljivo deklarativno podržavati evropske integracije, a istovremeno opstruisati reforme.

"Ali nije legitimno da se, pod navodnicima, deklarativno i lažno zalažete za Evropsku uniju, a djelima to ne pokazujete", poručio je.

Na direktno pitanje očekuje li značajniji napredak Bosne i Hercegovine u naredne četiri godine, odgovorio je kratko:

"Ne, apsolutno ne."

Državnoj vlasti dao jedinicu: "Ponavljali bi razred"

Ocjenjujući rad državne vlasti u prethodne četiri godine, Cvitanović je bio posebno kritičan prema Vijeću ministara BiH i oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

Na pitanje koju bi ocjenu dao dosadašnjoj vlasti, odgovorio je:

"Ako sam ovamo dao trojku, onda bih ovdje dao jedinicu. Dakle, ponavljali bi razred dok god bi se ovako ponašali", rekao je.

Kritikovao je višegodišnje blokade i neusklađenost zakonskih prijedloga između Predstavničkog doma i Doma naroda.

Smatra da je nedostatak političke volje jedan od najvećih problema funkcionisanja državnih institucija.

"Ja jednostavno, uz ovakvu političku volju za rješavanje tih problema, ne vidim izlaz iz ove situacije", kazao je.

Naglasio je da se političke rasprave ne smiju svesti isključivo na reformu pravosuđa i Izborni zakon, nego da je potrebno otvoriti i pitanja koja direktno utječu na život građana.

Među prioritetima je naveo infrastrukturne projekte, akcize, PDV, minimalne plaće, penzije i energetski sektor.

"Hoćemo li povećati minimalnu plaću, kako su rekli, na 1.500 maraka? Hoćemo li povećati penzije ili je to bila samo predizborna priča? Hoćemo li vratiti vjeru u institucije u Bosni i Hercegovini ili ćemo ih dalje rušiti?", upitao je.

Oštre kritike HDZ-a zbog zakona o električnoj energiji: "Zašto su dva puta rušili kvorum?"

Govoreći o Zakonu o prijenosu i tržištu električne energije, Cvitanović je ocijenio da je njegovo neusvajanje ozbiljan problem za privredu Bosne i Hercegovine, posebno za proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora.

Naglasio je da se o tom zakonu pregovaralo deset godina te da ne vidi opravdanje za nastavak političkih blokada.

"Puno je problema s kojima se poduzetnici suočavaju. Jedan od vrlo ozbiljnih jeste Zakon o prijenosu i tržištu električne energije. Meni je nenormalno da ga nismo usvojili", kazao je.

Posebno se osvrnuo na spor oko sjedišta buduće energetske institucije, odnosno pitanje treba li ono biti u Mostaru ili Brčkom.

Prema njegovim riječima, Mostar ima odgovarajuću infrastrukturu i stručne kadrove za sjedište te institucije.

"Elektroprijenos ima sjedište u Banjoj Luci, DERK u Tuzli, a NOS u Sarajevu. Potpuno je logičan slijed, s obzirom i na infrastrukturu koju Mostar ima, Elektrotehnički fakultet i kadrove koji tu trebaju raditi, da sjedište bude u Mostaru", objasnio je.

Istovremeno je otvorio pitanje odgovornosti HDZ-a BiH za neusvajanje zakona.

"Ne znam zašto je HDZ BiH dva puta rušio kvorum u Domu naroda kada je predložen zakon u kojem je sjedište u Mostaru. Dakle, ne znam ima li još nešto iza toga", rekao je.

Upozorio je da neusvajanje zakona ima konkretne ekonomske posljedice.

"Znam koliko taj zakon onemogućava proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora da preko berze u Mostaru plasiraju električnu energiju. Puno lošija cijena ide preko Beograda, sve. Možda je nekome i to cilj u svemu ovome", naveo je.

Izborna tehnologija: "Moramo depolitizovati biračke odbore"

Cvitanović se osvrnuo i na primjenu novih izbornih tehnologija na Općim izborima.

Ocijenio je da su one donijele dodatnu vrijednost izbornom procesu, ali i izazvale poteškoće za dio birača.

Smatra da je potrebno dodatno unaprijediti tehničke odredbe Izbornog zakona, posebno kada je riječ o tajnosti glasanja i sastavu biračkih odbora.

"Moramo depolitizovati biračke odbore. Dakle, ne može biti iz jedne političke stranke troje ili četvero na jednom biračkom mjestu", rekao je.

Prema njegovim riječima, potrebno je osigurati da svaki birač bude potpuno siguran da niko ne može utvrditi za koga je glasao.

"Moramo u potpunosti omogućiti slobodu i samostalnost glasaču, da bude siguran da niko ne zna za koga je glasao", poručio je.

Ukazao je i na potrebu analize nevažećih glasačkih listića i funkcionisanja skenera.

"Moramo vidjeti koliko su skeneri prepoznavali, zašto imamo 100.000 nevažećih listića. Dakle, puno je upitnika", naveo je.

Budžet BiH: "Za četiri godine nisam imao priliku raspravljati o njemu"

Na kraju razgovora Cvitanović je govorio o usvajanju budžeta institucija Bosne i Hercegovine i očekivanjima od novog saziva Parlamentarne skupštine BiH.

Kritikovao je praksu usvajanja budžeta po hitnoj proceduri, navodeći da tokom prethodne četiri godine nije imao priliku učestvovati u redovnoj parlamentarnoj raspravi o tom dokumentu.

"Posljednje četiri godine, koliko sam ja bio gore, nikada nisam imao priliku raspravljati o njemu. Uvijek je bio u hitnoj proceduri", kazao je.

Očekuje da bi pritisak sindikata, zbog potpisanih kolektivnih ugovora i očekivanog rasta plaća zaposlenih u državnim institucijama, mogao ubrzati usvajanje budžeta.

"Mi ćemo sve učiniti i doprinijeti da se taj budžet usvoji u zakonskoj proceduri i da taj budžet barem malo bude i razvojni i socijalni, a da u svakom slučaju brine o pravima radnika", rekao je.

Govoreći o rokovima formiranja novih parlamentarnih saziva, procijenio je da novi Dom naroda neće biti konstituisan prije februara ili marta, dok bi Predstavnički dom mogao biti konstituisan tokom novembra.

Ipak, naglasio je da postojeći saziv Doma naroda može nastaviti raditi do izbora novog, kao i da Vijeće ministara BiH u tehničkom mandatu zadržava kapacitet za donošenje odluka.

"Ne postoji proceduralni problem da se budžet može usvojiti, da se sve drugo može donositi i da se može normalno raditi", kazao je.

Podsjetio je da je ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić već govorio o pripremljenom nacrtu budžeta.

"Tako da, zašto ga nemamo? Neka ga upute u proceduru i da ga što prije izglasamo", zaključio je Cvitanović u razgovoru za N1.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama