BiH bi mogla dobiti alternativu ruskom plinu, no ne kako je godinama najavljivano izgradnjom južne interkonekcije, već kroz postojeći plinovod, iz terminala u grčkom gradu Aleksandroupolisu, čiji je početak gradnje jučer ozvaničen. Spremnost za priključenje ovom toku izrazili su iz oba entiiteta u BiH, međutim procjene su da taj plin neće biti operativan u narednih godinu i po.

Pregovor s Rusima

U Grčkom lučkom gradu Aleksandroupolis gradi se terminal za ukapljeni plin. Cilj je, prije svega za balkanske zemlje omogućiti kupovinu ovog energenta iz drugih izvora, osim Rusije sa kojom je Balkan povezan plinovodom. U terminal će plin moći stizati tankerima iz SAD ili sa Bliskog Istoka.

“Moraju se graditi samo interkonekcije da se taj gas prebaci iz jedne zone u drugu on se na obali gdje dolazi u tankerima pretvara u gasovito stanje i isti je kao i gas koji već koristimo. Tako da što se tiče nas trebamo imati samo dobre veze sa mrežama ostalih transporetera“, rekao je Slavo Krajišnik, direktor Sarajevo gasa a.d. Istočno Sarajevo.

BiH bi mogla da dobije alternativu ruskom gasu kroz postojeći plinovod, iz terminala u grčkom gradu Aleksandroupolisu. Spremnost za priključenje ovom toku izrazili su iz oba entiiteta u BiH. Kada bi mogao biti operativan? Više u priči Aleksandre Tolj Ružić večeras u Dnevniku N1. pic.twitter.com/cYOXyHMYcs

— TV N1 Sarajevo (@N1infoSA) May 4, 2022

U praksi, to znači da BiH plin iz Grčke može dobiti preko jedine ulazne tačke u Zvorniku. Posao bi trebale uraditi zemlje na ruti, prije svega Bugarska i Srbija kroz koju stiže gas za BiH.

“Treba Bugarima 300 dana, neka bude kašnjenja godinu i po dana mi ne možemo da povlačimo nikakve količine odavde. Za to vrijeme moramo da završimo interkonektor i mi i Bugari sa obje strane. Moramo da gradimo interkonektor prema Sjevernoj Makedoniji ako njima puste dio TAP-a. Moramo sa Rusima da pregovaramo jer najveći dio gasa, bar u narednim godinama dobijaćemo i dalje iz Rusije”, naveo je Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije.

Federacija BiH koja troši većinu plina koji uđe u BiH zainteresovana je za ovaj projekat. Nermin Džindić, ministar energetike i rudarstva BiH kaže, postoji interesovanje za alternativne tokove, ali i izvore plina iako je postojeći ugovor sa Gaspromom dobar.

“Energoinvest kako ja znam već razgovara i ja očekujem u narednih desetak dana povratnu informaciju, nakon te povratne informacije kontaktiraćemo vladu KS, sjesti sa njima razgovarati i ponuditi opcije koje su u ovom trenutku moguće, a govorimo o alternativnom pravcu i alternativnom izboru u slučaju da dođe do eventualnog prekida”, rekao je Džindić.

Dva plana

Početak gradnje terminala odvija se u svjetlu gasne krize izazvane ratom u Ukrajini. Većim dijelom finansira ga EU, a okupio je lidere Grče, Bugarske, Sjeverne Makedonije i Srbije.

“Ruski rat u Ukrajini je doveo do momenta hitnosti. Ovo je vjerovatno i momenat povjerenja u EU. Moramo izgraditi evropski suverenitet, biti strategični, i moramo osigurati novu energetsku nezavisnost”, Charles Michel, predsjednik Evropskog savjeta.

Plan je da terminal u Grčkoj postane operativan već naredne godine, u njega će moći stati 5,5 milijardi kubnih metara plina. Druga alternativa ruskom gasu za BiH je dugo najavljivana izgradnja južne interkonekcije, i kupovina plina sa LNG terminala na Krku.