Irfan Čengić, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH pokrenuo je inicijativu da internet platforme i društvene mreže budu proglašene javnim mjestom. Inicijativa je proslijeđena svim kantonalnim vladama. U razgovoru za N1, Čengić ističe da ovo ne znači ograničavanje ljudskog prava na slobodu govora već provođenje zakona kojim će se vrijeđanje, napadi i prijetnje kažanjavati.

“Ako vas vrijeđam i napadam ovdje, pozvat ćete mi policiju i bit ću kažnjen. Ako odem na Facebook gdje imam 25.000 pratitelja i kažem sve najgore o vama i prijetim vam, meni ne može niko ništa jer se internet ne tretira kao javno mjesto. Mnogo mladih žena i marginaliziranih skupina je suočen s uvredam i prijetnjama i govorom mržnje. Policije je izjavila na našoj Komisiji za sigurnost da ne mogu reagovati na online vrijeđanje i prijetnje. Zadnjih 20 godina je definisano šta je govor mržnje i vrijeđanje”, rekao je Čengić u Novom danu.

Istakao je kako se slučaj Jasmina Mulahusića tretira krivičnim zakonom jer je širio nacionalnu mržnju i ugrožavao sigurnost, te da to nema veze s prekršajima.

“Danas je zabranjeno da bilo koga vrijeđate ili napade na ulici, ali se policija suočava s problemima kada nasilje pređe na internet. Meni se veliki broj ljudi javio jer sam postavio anketu na mrežama i 95 posto ih je podržalo ovu inicijativu. Javio mi se i veliki broj osoba koje su bile žrtve nasilja na internetu i zahvalile se na ovome”, rekao je Čengić.

U RS kažnjivo od 2015. godine

Podsjetio se da se u RS-u ovaj zakon provodi od 2015. godine te su prijetnje i uvrede na internetu kažnjive. Isti slučaj je i u Republici Hrvatskoj.

“Ozbiljan niz prekršaja u RS i Hrvatskoj je procesuiran. Ovo ne može zaustaviti nasilje na internetu, ali mali segment možemo zaštititi. Ljudima je zanimljivo kada neko političare vrijeđa, ali imali smo slučaj moje kolegice Sanele Prašović Gadžo koja je imala prijetnje smrću, uvrede i fotomontaže zbog političkog djelovanja. Koliko novinara je bilo na meti? Kritika nije problem, problem su uvrede. Političari imaju kome da se obrate, ali većina građana nema”, istakao je Čengić.

Smanjenje paušala i dnevnica onima koji ne dolaze na sjednice

Ovaj poslanik uputio je još jednu inicijativu i to Etičkoj komisiji čiji član, da se smanji paušal i dnevnica onim poslanicima koji ne dolaze na sjednice. Istu inicijativu ranije je pokrenuo i Adis Arapović.

“Izradili smo tekst koji bi trebao biti usvojen. Da se poslanici koji ne dolaze na sjednice kazne odbijanjem dnevnice i paušala, ali ipak jedina kazna je neglasanje. Oko 30 posto poslanika ne dolazi na sjednice čak ni kada su bile online, mrsko im je bilo da se konektuju. Nas koji dolazimo to posebno nervira jer i mi dobijamo epitet onih koji ne dolaze i ne rade. A ja sam se vraćao s godišnjeg, bolovanja i s povredom dolazio na sjednice. Građani ih nažalost ne kažnjavaju, a neki već četiri mandata upadnu kompenzacijom. Građani ne prate rad Parlamenta, a imaju priliku da biraju”, rekao je Čengić.

“Tomislav Martinović blokira izbor predsjednika FBiH”

Govoreći o Komisiji za vrijednosne papire, kazao je kako javnost treba znati da je “Tomislav Martinović predsjedavajući Doma naroda Parlamenta FBiH i osoba koja tri godina blokira izbor predsjednika FBiH”.

“On blokira da tri godine nakon izbora nemamo novu Vladu FBiH jer ne želi to da stavi na dnevni red. Njegova parlamentarna većina je SDA i HDZ, neka usvoje, ali oni nemaju tu većinu i neće to da priznaju građanima. Tamo piše da osobe u Komisiji za vrijednosne papire ne mogu biti politički aktivne osobe, a predložili su bivšeg ministra SDA i osobe koje su osuđivane. Mi za to nismo htjeli glasati, neka izglasaju ako imaju većinu. Mi i u tome nećemo učestvovati”, kazao je Čengić.