Biciklizam u Banjaluci uživao je nekad veliku popularnost.

Grad na Vrbasu je 60-tih godina prošlog vijeka bio jedan od gradova u bivšoj Jugoslaviji koji se mogao pohvaliti sa najviše bicikala po glavi stanovnika – 1965. godine imala je 73.000 stanovnika i 40.000 bicikala.

Banjaluka je grad, koji je inače pogodan za razvoj biciklizma. Geografski uslovi idu u prilog. U prevodu, Banjaluka je “ravan” grad, a dodatna prednost je što su svi najvažniji objekti u dometu od pet kilometara. Centar grada se pješke može obići za najviše pola sata, a biciklom i brže.

No, s godinama, primat su preuzeli automobili. Dijelom zbog promjene i gradnje saobraćajne infrastrukture. Samim tim, ali i iz drugih razloga promijenila se svijest, kao i navike Banjalučana i potreba za kretanjem. Ne samo Banjalučani, moglo bi se reći da je u balkanskom mentalitetu da se automobili “pale” i kada se ima desetak minuta pješke do posla.

Pa tako interesantan podatak govori da Banjaluka ima više registrovanih vozila na 1.000 stanovnika od Londona. Grad na Vrbasu ima više od 80.000 registrovanih automobila, što Banjaluka već odavno ne može da podnese. Takođe, u odnosu na broj registrovanih automobila, Banjaluka ima problem u odnosu na taj broj i sa nedostatkom parking mjesta. Zbog svega navedenog, već godinama se bori sa nesnosnim gužvama u saobraćaju.

Jedna od mjera za rješavanje istih je nedavno bilo i uvođenje jednosmjernog saobraćaja, koji je riješio donekle problem gužvi u centru grada, no “prigušenost” u sporednim ulicama i dalje je na snazi.

Uvođenje jednosmjernog saobraćaja, donijelo je i nove biciklističke staze. No, biciklisti su i dalje na mukama.

Banjaluka ima biciklističke staze koje nisu spojene u jednu cjelinu. Dodatni problem je i bezbjednost biciklista. Pješačke i zelene površine na udaru su nelagalno parkiranih automobila. To značajno utiče na kretanje i bezbjednost biciklista i pješaka.

No, za razliku od pojedinih drugih gradova u BiH, Banjaluka ima “saobraćajnu kulturu” . Pješaci kao i biciklisti na pješačkim prelazima se uglavnom poštuju.

No, uvođenjem pojedinih mjera, Banjaluka je radila na popularizovanju biciklizma.

Pa je tako 2022.godine, grad na Vrbasu bio prvi grad u BiH koji je dobio brojač bicikala. Kako bi se smanjila upotreba automobila, a povećala upotreba bicikala, uveden je i BL Bike. Pa je tako:

“Od početka korištenja aplikacije za iznajmljivanje bicikala, u 2023oj godini evidentirano više od 900 najmova BL Bike bicikala a registrovano je više od 2000 korisnika” naveli su za N1 iz GU Banjaluka.

U 2023-oj godini, prihodi koji su ostvareni od najama bicikala iznose skoro 1, 500, 00 KM.

Aktivnost iznajmljivanja automobila povećana je u vrijeme sunčanih dana, ali i u dane vikend, kažu iz GU Banjaluka

Grad Banjaluka trenutno raspolaže sa 40 bicikala za iznajmljivanje, a terminali za iznajmljivanje nalaze se na pet lokacija u Banjaluci

Nikola Ćopić, saobraćajni vještak ukazuje na problem zakonske regulative.

“Prvo što bih izmijenio kada je u pitanju biciklistički saobraćaj u Banjaluci a samim tim i u Bosni i Hercegovini, jeste važeća zakonska regulativa koja reguliše saobraćaj biciklista. Naime, mišljenja sam da je ključni problem zbog velikog broja saobraćajnih nezgoda sa učešćem biciklista upravo važeća zakonska regulativa koja kaže da da biste vozili bicikl u BiH potrebno je da imate 12 godina i bicikl i nije potrebno da tokom vožnje posjedujete zaštitnu kacigu, kaže Ćopić i dodaje:

“Kada se ovo prevede u praksu, a ako znamo da se prva formalna znanja o saobraćaju stiču prilikom polaganja vozačkom ispita sa 18 godina, rijetko sa 14 (s obzirom da nije registrovan veći broj mopeda), a da je bicikl vozilo i da su biciklisti dužni da se kreću kolovozom ako ne postoji biciklistička staza, tada nam može biti jasno da biciklisti učestvuju u saobraćaju a ne poznaju pravila saobraćaja, saobraćajnu signalizaciju ali ni opasnosti koje nosi neadekvatno upravljanje ovim vozilima”

Pojasnio je i šta je potrebno prema njegovom mišljenju da bi Banjaluka bila grad bicikala.

“Da bi Banjaluka bila grad biciklizma osim obaveznih edukacija za bicikliste, sv

akako je potrebno izdvojiti i značajna sredstva za unapredjenje infrastrukture za nemotorizovani saobraćaj, koja je fizički odvojena od kolovoza, kako ne bi dolazilo do konfliktnih tačaka izmedju biciklista i putničkih motornih vozila, s obzirom da pri brzinama od 50 km/h i prilikom kontakta ovog tipa nerijetko dolazi do povredjivanja biciklista” zaključuje Ćopić.

Banjaluka se suočava i sa konfuznim, neredovnim i skupim javnim prevozim. Uz uređen biciklistički saobraćaj, ima predispozicije da postane “grad bicikala”.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad