Da li je zdravlje pacijenata u BiH bitnije od administracije: “Ignorišu ljude koji umiru…”

Vijesti 21. okt 202411:03 > 12:39 0 komentara
N1

Pitamo se čiji smo to mi pacijenti i da li je zdravlje pacijenata u FBIH, RS i Brčko Distrikta bitnije od administracije? Za Novi dan govore predstavnici pacijenata u Brčko Distriktu, RS i FBIH. Iz Brčko Distrika Đorđa Vukovića iz Udruženja djece i omladine oboljelih od dijabetesa USK, Borislav Đurić kao građanski aktivista, NLP trener u Banja Luci i Enidu Glušac u Sarajevu iz Udruženja osoba oboljelih i liječenih od tumora dojke "Renesansa".

Naime, brojni su slučajevi da se pacijenti iz RS ne zbrinjavaju u najbližim zdravstvenim ustanovama u FBIH, čak i kada su hitni slučajevi, nego u onim kojim pripadaju zbog mjesta stanovanja. Isto važi i za pacijente iz FBiH ili Brčko Distrikta koji trebaju intervenciju u RS. Nažalost neki ne izdrže transport do “svoje” ustanove umjesto najbliže…

Đorđe Vuković iz Udruženja djece i omladine oboljelih od dijabetesa govorio je da li su administrativne prepreke jače i u BD spram ljudske dobrobiti.

N1 BiH

Odgovornost ljekara

“Kod nas se ide u najbliži cenat, mi nemamo klinički centar. Najčešće se opredjeli da ide u Klinički centar u Tuzli. Biraju najbliži centar gdje mogu otići”, kazao je.

Borislav Đurić smatra da su značajne stvari definisane putem zakona i pojedinih odredbi.

“Mi ne bi trebali voditi razgovor o ovoj temi. Definisano je da u hitnim slučajevima, zdravstvena ustanova mora da pruži pomoć. Porodični ljekari da bi skinuli odgovornost sa sebe šalju u institucije koje pripadaju njihovom zdravstvenom sistemu. Bilo je nekoliko teških slučajava nakon saobraćajne nesreće. Povrijeđeni su bili iz Federacije i primljeni su u Mrkonjić Gradu. U hitnim situacijama imaju svi pravo na pomoć. Ovo što se radi u pojedinim situacijima je kriminalno i ugrožava živote”, naveo je Đurić.

Potom je dodao:

“Mi smo kao civilno društvo donijeli određene preporuke gdje smo identifikovali kao geograsku odrednicu kao najveću diskriminaciju. Kada dođe do prakse imamo veliki problem. Možemo govorit o geografskoj diskriminaciji. Ali pacijenti moraju da znati da niko ih ne može vratiti. Ukoliko ih vrate neka traže napismeno. Nemoguće je da vas neko vrati ukoliko je problematična situacija. Mi kao građani moramo zauzeti čvršći stav. Moramo vršiti pritisak na ljekare. Ohrabrujem ljude i tvrdim da ćemo sve te sporove dobiti na sudovima. Zaista, je protiv zakona i međunarodnih konvencija jer to ugrožava ljudske živote i ne možemo se šaliti sa tim”.

Ugrožena prava

Enida Glušac iz Udruženja Renesansa navodi kako se u zdravstvenom sistemu nižu samo apsurdi.

“Mi kao da smo otvorili Pandorinu kutiju. Apsurdi se samo nizaju. Ukoliko se neko od pacijenata ne primi u određenu zdravstvenu ustanovu znači da su mu ugrožena prava. Ovdje su trebadali doći donosioci odluka, da pobliže pojasne o tome. Određene zdravstvene ustanove su sklopile posebne ugovore. Koje su sve zdravstvene ustanove sa zavodima sklopile ugovore, to ne znamo”, istaknula je.

Đorđe Vuković iz Udruženja djece i omladine oboljelih od dijabetesa kazao je kako u Brčko Distriktu Fond zdravstvenog osiguranja ima potpisan ugovor sa privatnim ljekarima.

Borislav Đurić naveo je kako iz njegovog iskustva da je Klinički centar u Banjaluci dobar primjer.

“Mrkonjić Grad, Šipovo su se dobro pokazali i oni su dobri primjeri. Oni bi trebali da budu praksa. Dese se problematične situacije i vidimo da je neko u putu nažalost preminuo. Mora se imati čvrsta politička volja. Neke sporne situacije su stvar komunikacije. Imali smo jednu specifičnu situaciju. Jedna porodica Turska je pokušala imigrira u EU. Pokušali su ilegalno imigrirati. Dijete je imalo hemofiliju. Insititucije su rekla da ne vide da su migranti, policija imala svoje mišljenje. Na kraju je dijete primljeno na Klinički centar u Banjaluci. Dijete je dobilo prvu pomoć. To je nešto na čemu moramo svi insistirati”, pojasnio je Đurić.

Enida Glušac iz Udruženja Renesansa iz Sarajeva

“Zdravstveni sistem je sa puno nepravilnosti. Trebala bi se uraditi potpuna reforma zdravstvenog sistema. Onkološki pacijenti, naša bolest je potpuno ista u svim mjestima. Mi svi imamo različite tretmane. Pacijenti idu iz Istočnog Sarajevu u Banja Luku da bi tretirali, a to se može raditi i u Sarajevu”, istaknula je, a zatim dodala:

“Problem sa kojim se godinama pokušavamo izboriti. Unutar jednog entiteta imamo veliku razliku. Kantonalni zavod Sarajevo je prihvatio da plati potrebe liječenja svojih pacijenata koji se nalaze u Kantonu Sarajevu. No, još imamo veliki broj pacijenata koji su na listi čekanja. Migracija pacijenata. Zbog ove situacije, različitih medicinskih usluga. Nama se može desiti, da pacijenti mijenjaju adresu i mjesto stanovanje kako bi dobili kvalitetniju, jeftiniju uslugu liječenja. Doktori ignorišu ljude koji umiru. Ženu sa rozom glavom ne mogu ignorisati”. 

Đurić navodi kao primjer lošeg zdravstvenog sistema i usluga Sanski Most koji kako kaže nema nikakve uslove.

“Ne možete dobiti ni osnovnu pomoć koja vam treba. Sve siromašnije sredine nemaju novca da finansiraju svoje zdravstvene ustanove. Naša zdravstve je u jednom opštem kolapsu. Nama je puno lakše otići u inostranstvo da se liječimo. Ne postoje ni standardi kvaliteta ni usluga”, navodi Đurić.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!