Deklaracija o odbrambenoj saradnji između Kosova, Albanije i Hrvatske izazvala je gnjev Srbije, koja to vidi kao prijetnju. Međutim, sigurnosni stručnjaci ne vjeruju da je u pitanju osnivanje novog vojnog saveza, nego da se pojavljuje nova grupa država u Evropi koje dijele iste zabrinutosti zbog sigurnosne situacije.
Kosovo i dvije zemlje sa Zapadnog Balkana koje su članice NATO saveza, Albanija i Hrvatska, potpisale su ovu sedmicu deklaraciju o dubljoj saradnji u oblasti odbrane i bezbjednosti, piše kosovski list Telegrafi.
Bez iznošenja konkretnih detalja, ministri odbrane triju zemalja izjavili su da će povećati interoperabilnost svojih vojski kroz obrazovanje, obuku i zajedničke vježbe, kao i da će se baviti borbom protiv hibridnih prijetnji, ali će također koordinirati politike za euroatlantske integracije.
Srbija je ovo vidjela kao korak koji “potkopava regionalnu stabilnost” i kao prijetnju njenom “teritorijalnom integritetu”, dok je Kosovo izjavilo da inicijativa ne treba da se smatra prijetnjom bilo kome, ali da treba biti prihvaćena kao poruka da će tri države biti ujedinjene pred svakim izazovom ili prijetnjom.
Sigurnosni stručnjaci u Prištini i Beogradu ne vide ovu deklaraciju kao korak prema formiranju formalnog odbrambenog saveza, poput NATO-a.
Šta ujedinjuje tri zemlje?
Za Ramadana Ilazija, iz Kosovskog centra za sigurnosna istraživanja (KCSS), važnost izjave leži u činjenici da je došla u trenutku kada je nepredvidivost postojećih sigurnosnih saveza u svijetu porasla.
On ovu inicijativu vidi kao korak prema jačanju alternativa ili strateških saveza, kako bi Kosovo moglo napredovati u oblasti odbrane, jer još uvijek ne postoji jasan put prema članstvu u NATO-u.
“Ne vjerujem da ovaj savez označava početak stvaranja formalnog odbrambenog bloka, nego više kao novu grupu država u Evropi koje dijele istu zabrinutost ili isto viđenje sigurnosne situacije u jugoistočnoj Evropi“, rekao je Ilazi.
Ilazi smatra da će mirovna misija NATO-a na Kosovu, KFOR, i sam savez biti krov za ove suradnje, jer ne vjeruje da bi Albanija i Hrvatska djelovale suprotno interesima NATO-a u regiji.
Zvaničnik NATO-a je rekao da su Albanija i Hrvatska dugogodišnji doprinositelji regionalnoj stabilnosti, uključujući kroz okvir KFOR-a. Na pitanje o novoj inicijativi, on je rekao da je savez “svjestan” toga, ali da je na potpisnicima deklaracije da kažu više.
Iako nema oblik međunarodnog sporazuma, inicijativa bi, uz političku volju strana, mogla dovesti do “mekih političkih akcija“, prema sigurnosnom stručnjaku iz Beogradskog centra za sigurnosnu politiku, Vuku Vuksanoviću.
On je za Radio Slobodna Evropa izjavio da je balkanska saradnja djelomično podstaknuta upozorenjima o mogućem “smanjenju posvećenosti Sjedinjenih Američkih Država NATO-u ako Evropljani ne ulože više u svoju odbranu“.
Prema Vuksanoviću, u okruženju u kojem NATO ne napušta regiju, ali “slabi”, može se desiti da određene države formiraju neformalne grupe za saradnju.
Kosovo, Albanija i Hrvatska su navele da bi inicijativa mogla biti proširena na nove članice, iako nisu imenovale nijednu zemlju. Međutim, Srbija je nagovijestila da bi jedna od tih zemalja mogla biti Bugarska. Bugarska vlada nije odgovorila na zahtjev RSE za komentar.
Čak i ako se dodaju druge zemlje, Ilazi ne vjeruje da ova grupa ide prema stvaranju vojnog saveza koji predstavlja principe NATO-a, kao što je kolektivna odbrana.
Zašto se Srbija protivi inicijativi?
Beograd je zatražio objašnjenje od Tirane i Zagreba u vezi sa ciljevima inicijative, rekavši da “neće dozvoliti jednostrane akcije koje bi mogle ugroziti teritorijalno integritet, sigurnost građana i mir u regiji“.
Ministarstvo vanjskih poslova Kosova i dijaspore odgovorilo je, rekavši da takvo ponašanje Srbije predstavlja novo kršenje Briselskog sporazuma, “koji jasno navodi da Srbija neće ometati međunarodne odnose Kosova“.
U međuvremenu, Hrvatska je izjavila da je prošlo vrijeme kada je Zagreb tražio dozvolu od Beograda kako da djeluje i s kim da sarađuje.
Za Vuksanovića, Srbija najvjerovatnije vidi ovu inicijativu kao “političku provokaciju s hrvatske strane“.
Prema njegovim riječima, vlasti u Beogradu bi mogle iskoristiti ovaj razvoj događaja kako bi skrenule pažnju s političke situacije u Srbiji i protesta koji tamo traju već nekoliko mjeseci.
Ilazi također smatra da je oštra reakcija Srbije jednostavno posljedica uključenosti Hrvatske, koja je u 90-im godinama vodila rat za nezavisnost od bivše Jugoslavije.
Međutim, on smatra da trilateralnu saradnju pokreće zajedničko viđenje da Rusija vrši štetan utjecaj u regiji, i da autokratski režimi u regiji predstavljaju prijetnju stabilnosti Balkana.
Mada vjeruje da bi Kosovo imalo velike koristi od iskustava dviju NATO država, ali i od različitih obuka, Ilazi izražava skepticizam u vezi sa implementacijom inicijative, podsjećajući na nizak nivo implementacije prethodnih dogovora između Prištine i Tirane.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!