Da li se političari "više boje" medija ili influensera i šta je ono što publika želi gledati?

"Mislim da je jako dobro da se Reuters pozabavio upravo tehnološkim aspektom razvoja medijske industrije ove godine u svom istraživanju koje ga objavljuju još od 2012. godine i koje vrlo uspješno predstavlja određena predviđanja za godine koje stoje pred nama. Već nekoliko godina unazad Institut se bavi aspektom tehnološkog razvoja, posebno radi integracije generativne umjetne inteligencije, alata i softverskih rješenja u medijske redakcije, u rad medija, ali isto tako i svih drugih proizvođača, to jeste kreatora sadržaja. Došlo je dotle da se više ta promjena ne može negirati. Ona je tu pred nama, iziskuje određene prilagođavanja na koja će se morati odlučiti i izdavači, vlasnici, uradnici medijskih kuća i sami mediji koji rade kao freelanceri. Ono što je najvažnije jeste u ovom istraživanju da se uspostavljaju dva pravca koja će poprilično značiti dodatne pritiske za medije. A mislim da je posebno važno naglasiti da, bez obzira na te sve pritiske, jedan od njih jeste tehnološki razlog, generativna umjetna inteligencija koja se često integriše bez znanja, vještina, bez smjerica kako da se koristi u redakcijama bez finansijskih istrestava koje bi dozvolile učinkovitu integraciju takvih alata u rad redakcija da bi se oslobodilo vrijeme za stvaranje nekog originalnog kvalitetnijeg sadržaja. Isto vrijeme sve veći porast industrije kreatora sadržaja, influencera na uštrb medijske industrije. U svemu tome živimo sa jednim realizacijom da moramo da se privikavamo, da moramo iznaći načine i to strateške određene načine kako da se izborimo sa ovim pojavama, a isto vrijeme podrazumijevanje da je apsolutno neophodno osigurati da profesionalni mediji prežive u ovakvom dobu. To ono znači što je najvažnije pitanje, a isto to je opstank profesionalnih medija, slobodnih, javnih, neovisnih medija, lokalnih medija, medija zajednice, medija koje u ovom dobu kada imamo sve bržu proizvodnju sadržaja, mi zapravo se vraćamo na one osnove postulate medijske industrije kada su bitni kredibilitet i integritet. I to je ono čime se zapravo izvještaj najviše bavi i to je ono na što izvještaj najviše upozorava jeste da je potrebno prilagođavati se, ali da je i tako treba voditi računa o tome šta je cijena toga", naglasila je Mrkić.

Mustafagić je o slučaju onkologije u Tuzli, o čemu se mediji godinama izvještavali, ali kada je on kao influenser počeo pričati o tom problemu i pokrenuo akciju, nadležni tek reagovali.

"Neki novinari su na mene prebacili određenu krivicu da sam ja kriv zato što je mene premijer pozvao na razgovor, uprkos tome što oni godinama pričaju i izvještavaju o tome. Ali to samo govori o tome koliko se i donosioci odluka boje negdje influencera, a koliko nažalost ne medija. Ja moram da kažem da mediji, bar u našoj državi, ja sam siguran da neće doći do nikakvog zasićenja, zato što influenceri saznaju od medija. I mediji su influencerima mediji, prije svega, jer ja sam za taj slučaj saznao preko medija. Da nije bilo medija tradicionalnih, ja ne bih nikada znao za to", rekao je.

Smatra da ljudi više žele vidjeti emociju i da im je dostastroge forme.

" Žele da se poistovjete s nekim, žele da vide da ta majica koju nose nije savršena. Kao što je to kod voditeljice u emisiji, da nije sve savršeno uštimano kako i jeste. Mislim da iz tog razloga su i najgledanije emisije one koje nisu ultraformalne, nego su više opuštene. Naravno, postoje emisije koje zahtijevaju, poput dnevnih i informativnih emisija, određenu dozu zbiljnosti, ali ljudi žele emociju koje možda na televiziji i nema toliko", kazao je Mustafagić.

Smatra da treba izaći iz "forme kutije", a otkrio je i da bi naprimjer političare pitao "koja im je omiljena pita".

"Osoba koja bude imala hrabrost da izađe iz te forme će imati veliki uspjeh", kazao je.

Detalje pogledajte u videu:

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad