Da li srpski nacionalisti imaju razloga za optimizam zbog povratka Trumpa?

Cafiero, osnivač Gulf State Analytics, konsultantske kuće za geopolitičke rizike sa sjedištem u Washingtonu, piše za Foreign Policy da su "trenutno stanje na Zapadnom Balkanu i delikatna geopolitička ravnoteža spriječili Bosnu i Hercegovinu da ponovo sklizne u građanski rat, dok je sukob između Srbije i Kosova ostao zamrznut posljednjih 26 godina".
Objašnjava da su posebno srpski nacionalisti puni nade zbog povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću, te da su optimistični u vezi izgleda da će njegova administracija uskladiti Washington bliže Beogradu i bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska.

Navodi da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik žele da se Sjedinjene Države suprotstave drugim zapadnim vladama i institucijama koje snažno podržavaju nezavisnost Kosova i centraliziranu strukturu Bosne i Hercegovine, kako je predviđeno Daytonskim sporazumom iz 1995. godine.

"Pod zastavom zaštite srpskih interesa i promoviranja ideje srpskog ujedinjenja, Dodik već godinama potkopava Daytonski sporazum blokirajući nacionalne institucije Bosne i Hercegovine kroz razne akcije koje Sjedinjene Države i druge zapadne vlade smatraju opasnima i destabilizirajućima", piše on.

U praktičnom smislu, on navodi da bi težnje srpskih nacionalista značile "smanjenje američkog pritiska na proruske Srbe koji žele srpsko ujedinjenje i protive se sankcijama Moskvi". Ovi pritisci uključuju sankcije protiv Dodika i ultranacionalista, uključujući potpredsjednika vlade Srbije Aleksandra Vulina, bivšeg šefa Bezbjednosno-obavještajne agencije koji je pohnat po vezama s Moskvom i uznemiravanju antiruskih glasova u ruskoj emigrantskoj zajednici u Srbiji.

Pored toga, prethodna američka administracija uvela je sankcije NIS-u, naftnoj i plinskoj kompaniji Srbije koja je većinski u vlasništvu Gazproma.

Kako navodi Cafiero, "nije teško zamisliti da bi Trump mogao smanjiti pritisak na Srbiju zbog njenih veza s Rusijom, dok bi prešutio pitanja ljudskih prava u Srbiji".

Cafiero objašnjava da je tokom 1990-ih težnja tadašnjeg srpskog lidera Slobodana Miloševića za konceptom "Velike Srbije" bila jedan od glavnih faktora sukoba koji su razorili regiju.

Navodi da, iako Vučić tvrdi da njegova vlada nema interes za prekrajanje međunarodnih granica, mnoge susjedne zemlje sumnjaju da Beograd strpljivo vidi ostvarenje Velike Srbije kao dugoročan cilj, te da deklaracija od 13 stranica koju su usvojile Srbija i Republika Srpska u junu 2024. godine predstavlja viziju srpske dominacije koja bi dijelove Kosova vratila pod kontrolu Beograda i narušila suverenitet Bosne i Hercegovine.

Ubrzo nakon Trumpove izborne pobjede prošlog novembra, Vučić je imao “vrlo srdačan” telefonski razgovor s njim, pozvao ga u Beograd i istakao da Trump “zna mnogo stvari o Srbiji” te primijetio da su Trumpove ocjene popularnosti u Srbiji više nego u bilo kojoj drugoj evropskoj zemlji.

Priština se pripremila

Richard Grenell, specijalni predsjednički izaslanik za mirovne pregovore između Srbije i Kosova od 2019. do 2021. godine, bio je centralna figura u održavanju prijateljskog odnosa između Washingtona i Beograda tokom Trumpovog prvog mandata. Tokom predsjedništva Joea Bidena, Grenell je više puta posjetio Beograd. U 2023. godini, Grenell je dobio orden srpske zastave, a Vučić ga je pohvalio za “svjedočenje istine o događajima na Kosovu i drugim dijelovima regije”.

Cafiero smatra da je, bez obzira na Grenellovu ulogu u Trumpovoj drugoj administraciji, Kosovo vjerovatno zabrinuto zbog povratka Trumpa, i to s razlogom. Sjedinjene Države su priznale nezavisnost Kosova 2008. godine, a danas većina država članica Ujedinjenih nacija—uključujući veliku većinu evropskih zemalja—također priznaje Kosovo. Međutim, Srbija, Rusija, Kina i dug spisak većinom nezapadnih država priznaju Kosovo kao dio Srbije.

On navodi da je, s obzirom na stavove Rusije i Kine u Vijeću sigurnosti UN-a, gotovo sigurno da UN formalno neće priznati nezavisnost Kosova. Trump je ranije prijetio povlačenjem američkih vojnih snaga iz KFOR-a (NATO-ovih mirovnih snaga), što je alarmiralo zvaničnike u Prištini.

"Međutim, čak i ako Trump ispuni ovu prijetnju, to ne bi nužno predstavljalo egzistencijalnu krizu za Kosovo. KFOR bi trebao biti sposoban nastaviti svoje operacije u slučaju povlačenja SAD-a, uglavnom zato što se Priština pripremila za ovu moguću situaciju jačanjem odnosa s Turskom u posljednjih nekoliko godina", piše on.

Objašnjava da je nakon izbijanja nasilja između KFOR-a i Srbije u maju 2023. godine Ankara rasporedila bataljon komandosa na Kosovo. Turci su također Prištini prodali dronove Bayraktar. Krajem 2024. godine, Mehaničko-hemijska industrijska korporacija (turska državna odbrambena kompanija) i Kosovo potpisali su sporazum o izgradnji fabrike za proizvodnju municije na Kosovu.

"Slobodne ruke" za Dodika?

Krajem 2023. godine, Dodik je izjavio da bi Trumpova pobjeda na predsjedničkim izborima u SAD-u 2024. godine donijela “bolju geopolitičku situaciju za Republiku Srpsku” te da bi pod tim okolnostima proglasio nezavisnost entiteta. Nakon Trumpove pobjede, Dodik je to proglasio “pobjedom” i za Republiku Srpsku te je nosio MAGA kapu ispred svoje predsjedničke palate.

Cafiero navodi da Banja Luka održava dobre odnose s Moskvom, koja koristi napetu situaciju u BiH u svoju korist, videći Republiku Srpsku kao “balkansko Pridnjestrovlje”— dio teritorije u Moldaviji gdje dominiraju Rusi.

"Isto tako, proruska enklava unutar BiH drži NATO i Evropsku uniju zabrinutim zbog nestabilnosti na Zapadnom Balkanu—taktika koju Kremlj uvijek može iskoristiti za odvraćanje pažnje s Ukrajine—i stvara problem koji spriječava BiH da se pridruži NATO-u", piše on.

Istovremeno, zapadne sankcije protiv Dodika približile su Republiku Srpsku Kini. Godine 2016., Republika Srpska i Kina su sklopile sporazum o saradnji kojim su formalizirani odnosi, a Kina je tokom godina investirala u građevinske projekte i elektrane širom entiteta.

Washington i London su sankcionirali Dodika zbog njegove korupcije i postupaka koji ugrožavaju krhku ravnotežu u BiH. Sjedinjene Američke Države su pod predsjednikom Barackom Obamom prvi put sankcionirale proruskog lidera bosanskih Srba u januaru 2017. zbog nepoštivanja odluka Ustavnog suda BiH.

"Dodik se nada da će Trump ublažiti američki pritisak na njega, dajući mu slobodne ruke da opstruira Dejtonski sporazum", piše Cafiero.

"Četvrti član bratstva"?

"Moćnici u Banjoj Luci optimistični su da bi Washington mogao prekinuti odnose s većinom članica EU i NATO-a—koje očuvanje Dejtonskog sporazuma smatraju ključnim za stabilnost i sigurnost u jugoistočnoj Evropi—i umjesto toga se uskladiti s Mađarskom kada je riječ o Zapadnom Balkanu. Mađarski premijer Viktor Orban, koji ima bliske odnose s Vučićem, Dodikom i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, učinio je Mađarsku najprijateljskijom državom EU kada je riječ o ukidanju zapadnog pritiska na Dodika. Orban, Vučić i Dodik uspostavili su "trostrano bratstvo," a neki vjeruju da bi Trump mogao postati četvrti član", piše Cafiero.

Ako Dodik uspije uvjeriti Washington da ukine sankcije, on će biti “sigurno ohrabren da nastavi sa svojim planovima”, rekao je Vladimir Trapara, viši istraživač sa beogradskog Instituta za međunarodnu politiku i privredu.

On navodi da, iako Dodik može govoriti o separatizmu kako bi pridobio podršku nacionalista u Republici Srpskoj, možda nikada neće napraviti takav smion potez s obzirom na razne praktične razloge, uključujući rizik od novog rata na Balkanu.

Trapara je napravio razliku između Dodikove populistički vođene agende i njegovih “stvarnih političkih ciljeva”, te objasnio da on obično koristi separatizam kako bi podigao podršku nacionalista kada mu to politički odgovara, dok se više fokusira na administrativna pitanja kada emocije nisu toliko uzavrele.

Trump, koji je poznat po svom transakcijskom pristupu vanjskoj politici, će vjerovatno težiti velikim diplomatskim i poslovnim dogovorima na Zapadnom Balkanu. Porodični poslovi Trumpa u Srbiji uključuju to što je Affinity Partners (investicijski fond njegovog zeta Jareda Kushnera) osigurao dozvolu na 99 godina za razvoj luksuznog hotela u Beogradu na mjestu koje je NATO bombardirao 1999. godine te investiciju od oko milijardu dolara u luksuzne hotele i vile na albanskoj obali.

Cafiero smatra da bi ovi poslovni interesi mogli utjecati na pristup Trumpove administracije ovom regionu, te "potencijalno zakomplikovati situaciju s interesima u Albaniji koji se kose s sve više probeogradskom politikom".

"Uostalom, Trump je poznat po donošenju odluka u vanjskoj politici na osnovu onoga ko ponudi najviše i preko ličnih veza, umjesto tradicionalnih institucija", piše on.

U smislu teritorijalnog integriteta BiH, vlasti u Banjoj Luci čini se da vjeruju da bi Trumpova administracija mogla dati manje prioriteta mehanizmima za provođenje Dejtonskog sporazuma. Trumpov opći nedostatak interesa za takozvane transatlantske vrijednosti, zajedno s njegovim dobrim odnosima s Orbanom i Vučićem, mogao bi navesti moćnike u Republici Srpskoj da polažu velike nade u njegov povratak u Bijelu kuću.

“Dok Beograd možda neće otvoreno slijediti teritorijalne ambicije, Trumpov transakcijski pristup vanjskoj politici mogao bi ponuditi prilike za suptilno guranje nacionalističkih ciljeva”, rekao je Petar Milutinović, istraživač iz beogradskog Instituta za evropske studije. “Dodik, konkretno, mogao bi iskoristiti percipirano povlačenje SAD-a da intenzivira pozive za nezavisnost Republike Srpske”.

Međutim, Cafiero u analizi navodi da bi se stvari mogle odvijati drugačije, i da su pretpostavke da je Trumpov transakcijski pristup vanjskoj politici inherentno pozitivan za Srbiju su previše pojednostavljene. On ističe da Albanija i Kosovo troše novac na lobiranje u SAD-u kako bi unaprijedili svoje interese, koji uključuju uvjeravanje Washingtona da podrži nezavisnost Kosova, jačanje albansko-američkog saveza i održavanje pritiska na Beograd.

Mogla bi postojati i uloga za turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, s obzirom na bliske odnose Ankare sa Sarajevom, Tiranom i Prištinom.

“Dobri odnosi između Erdogana i Trumpa, ako se mudro iskoriste,

imaju] potencijal da poboljšaju odnose SAD-a s Bošnjacima i Albancima, koji su

trenutno] prilično disfunkcionalni”, objasnio je Jahja Muhasilović, geopolitički analitičar i vanredni profesor na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu.

Ako Trump uspije—kako je obećao—zamrznuti rat između Rusije i Ukrajine, pri čemu bi dijelovi ukrajinske teritorije ostali pod ruskom kontrolom, posljedice bi se osjetile širom Evrope. Takav diplomatski dogovor o Ukrajini mogao bi učiniti Zapad slabim, posebno ako ga prati ukidanje nekih sankcija protiv Rusije. Proruski srpski nacionalisti mogli bi takav scenarij protumačiti kao “pobjedu za strategiju Moskve, jačajući njihovu antizapadnu retoriku i pozive na regionalno preuređenje, poput aspiracija za secesiju Republike Srpske ili podrivanja suvereniteta Kosova”, rekao je Milutinović.

Kolumnista i urednik za Nezavisne novine Dejan Šajinović objasnio je kako se Beograd najbolje osjeća kada postoji ravnoteža utjecaja u regionu, pri čemu i članice NATO-a i Rusija prave ustupke Srbiji. “Kada bilo koja strana stekne veću snagu, ravnoteža se naruši, a to obično znači neku vrstu nestabilnosti na Balkanu”, rekao je.

"Trumpova nepredvidivost sugerira da bi optimizam Dodika i drugih Srba mogao biti pogrešan. Istovremeno, kontinuirani ruski utjecaj u jugoistočnoj Evropi ograničit će sposobnost Beograda i Banje Luke da se približe Washingtonu. S Trumpovim povratkom u Bijelu kuću, srpski nacionalisti bi stoga trebali pažljivo razmisliti o onome što žele", piše Cafiero.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad