Organizovani dolasci iz BiH u Srbiju, zasmetali su tamošnjoj opoziciji. To je, tvrde, razlog njihovog izbornog debakla. Zbog toga je predsjednik Socijaldemokratske stranke i bivši predsjednik Srbije, Boris Tadić, pozvao sve opozicione stranke da podnesu krivičnu prijavu protiv organizatora, kako je naveo, "nezakonitog glasanja građana iz susjednih država".

“Takođe, pozivamo na zajedničko podnošenje krivične prijave protiv službenika MUP koji su nezakonito prihvatali promjene prijave prebivalištva građana susjednih država, kako bi se uticalo na konačni rezultat izbora”, naveo je.

Tvrdnjama opozicije pridružili su se i pojedini mediji i građani, ističući da su se u beogradskoj Areni masovno okupljalo glasačko tijelo koje je dovedeno na glasanje autobusima iz Republike Srpske. No, čija je, zapravo krivica?

“Prije svega, treba uzeti u obzir da onaj ko gubi ima pravo da se ljuti. Bez obzira o kome se radi. Uvijek traži grešku najčešće na nerijetko zanemarujući svoje sopstvene greške“, rekao je Mladen Bubonjić, novinar i analitičar.

Draško Aćimović, analitičar i bivši diplomata kaže: “Mislim da je opozicija u Beogradu napravila grešku i počela je politizovati do jedne izvjesne mjere, tragediju u školi u Ribnikaru.”

Koliko su, međutim, bh. državljani koji posjeduju dvojno državljanstvo, mogli da budu tas koji bi uticao na izborni rezultat u Srbiji?

“Sinoć smo mogli čuti na konferenciji za medije u izbirnom štabu SNS-a gdje su govorili šta ima loše u tome, mi smo ih samo orjentalno dovozili,a oni nisu mogli, prema njihovim informacijama glasati, ako nisu na biračkim spiskovima gdje god da se nalaze. To je, zaista, istina, samo gorak ukus u ustima ostavlja, ako je prevoz bio organizovan na taj način”, rekao je Mladen Bubonjić.

Ipak, smatra Bubonjić, na značajniji izborni rezultat nisu mogli mnogo uticati. Za Dušana Janjića, međutim, stvar je jasna. Radi se, tvrdi, o smišljenoj “kampanji mobilizacije glasača”.

“Jasno je da je cilj, kao I prošli put kad su ih dovodili na beogradsje izbore. Dakle, ovaj put je broj ljudi koji je doveden uveličava, ali oni su tačno raspoređeni po biračkim mjestima – Zvezdara i ostalo, gdje je trebalo 40-50 glasova”, rekao je Dušan Janjić, direktor beogradskog Foruma za etničke odnose.

Iako se u medijima samo spekuliše o broju glasača iz Republike Srpske jer zvaničnih informacija nema, podaci kojima raspolaže Komesarijat za izbjeglice I migracije Srbije navodi da je od 2002. do 2018. godine 50.000 hiljada građana podnijelo zahtjev za državljanstvo Srbije. Taj broj je do ove godine povećan za oko 170.000. Osim toga, od 2011. do 2022. državljanstvo Srbije je dobilo više od 179 hiljada Bosanaca I Hercegovaca. Tome u prilog ide I činjenica da procedura traje od tri do šest mjeseci.

Da li posjeduju dvojno državljanstvo, te da li su glasali dan ranije na vanredniim izborima u Srbiji, pitali smo i građane Istočnog Sarajeva.

No, nije ova praksa zabilježena samo u Srbiji. Veliki broj građana BiH osim državljanstva Srbije, posjeduje I hrvatsko I samim tim važna su karika u toj državi za vrijeme izbora. Iako ni u ovk slučaju nismo uspjeli saznati broj ljudi koji imaju pravo glasa u ovoj susjednoj državi, uticaj na izborni rezultat je, prema našem sagovorniku, neupitan.

“Kad je to krenulo, a to je bilo 90-ih godina ond aje to bilo iz čisto političkih razloga. Zbog toga što je velika većina birača, Hrvata iz BiH, glasalo za HDZ. I to je bio glavni razlog zašto se to uvelo”, rekao je analitičar Zoran Pusić.

Procedure u obje države pojednostavljene su, upravo, iz navedenih razloga, tvrde analitičari. U slučaju Srbije, mogle bi biti još jednostavnije, ako se ostvari naum prvog čovjeka Republike Srpske, Milorada Dodika, koji tamošnjim vlastima predlaže da svi stanovnici ovog entiteta po automatizmu imaju i državljanstvo Srbije.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad