Milan Blagojević prvi je sudija u BiH koji je odbio da primjeni zakon kojeg je nametnuo Visoki predstavnik, ili konkretnije Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom.

U obrazloženju presude, sudija Blagojević je naveo da Aneks 10 kojim se definira rad OHR-a ni u jednom članu ne daje pravo Visokom predstavniku da preuzme zakonodavnu vlast u Bosni i Hercegovini, da nameće bilo koji zakon ili drugi pravni propis, ili kako je Blagojević ustvrdio za N1:

“Svi nametnuti zakoni Visokog predstavnika kojeg kasnije nisu usvojile niti Paralementarna skupština BiH, niti entitetski parlamenti su nneustavni i suprotni međunarodnom pravu”.

Grad Banjaluka pred Okružnim sudom u Banjaluci pokrenuo je tužbu protiv Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove koja je odbila da na grad Banjaluka upiše pravo svojine sa 1/1 na zemljištu na kojem se između ostalog nalazi i zgrada Narodne skupštine Republike Srpske. Na kraju je tužba Banjaluke odbijena, ali ne po osnovu nametnutog zakona, već po osnovu Sporazuma o pitanju sukcesije koji je ratifikovalo Predsedništvo BiH, a za šta su ranije saglasnost dali i predstavnici RS u institucijama BiH.

Ekspert za državnu imovinu Muharem Cero upozorava da ćemo imati opasan presedan, ukoliko odluka sa navedenim obrazloženjem postane pravomoćna.

“Na taj način bi se stvorio prostor za relitiviziranje presuda Ustavnog suda, opasan presedan koji bi cjelokupnu piramidu koju je gradila međunarodna zajednica, uključujući i bonske ovlasti, vratila na početne postavke”, kaže Cero.

Zanimljivo je da presuda dolazi u vrijeme kada Valentin Inzko traži od NSRS da poništi odlikovanja ratnim zločincima, ali i u vrijeme kada su sve češće izjave šefa Delegacije EU u BiH kako OHR treba postupno gasiti, jer je BiH zemlja koja teži kandidacijskom statusu.

“BiH mora težiti postepenom gašenju OHR jer je postojanje ovakve institucije u BiH dugoročno nekompatibilno sa članstvom u EU”, kazao je Johann Sattler.

Gašenje OHR-a javno je zatražio i bivši Visoki predstavnik Volgang Petrić koji je predlažio prebacivanje ovlasti Visokog prdstavnika na ured EU. Valentin Inzko komentira:

“To je možda neki san za 20 godina. Zar vi mislite da bi se Amerika složila s tim? Turska? Engleska? Da Amerika sve ovlasti prebaci na EU? Najbolje bi bilo da svi surađujemo.”

A sta misle SAD jasno je iz današnjeg intervjua Metjua Palmera za VOA-u gdje je specijalni američki predstavnik za Zapadni Balkan ustvrdio kako su uslovi 5+2, i dalje okvir za zaključivanje rada OHR-a. I da to toga još nismo stigli, da Sedinjene Države daju punu podršku OHR-u.

“Ono što je važno da stav ključnih aktera u BiH bude ujednačen, ujedinjen front da bi se jasna ta prozapadna orijentacija BiH naglasila. Mislim da ovo što danas imamo, ne pomaže”, upozorava analitičar Adnan Huskić.

Očiti nedostatak koordinacije po pitanju BiH između OHR-a i EU, Velike Britanije i EU, zemalja unutar EU, Sjedinjenjih američkih država i EU, Rusije i svih navednih, na kraju postavlja pitanje, a što sa sankcijama. Šta će se desiti ukoliko Narodna skupština RS ne odgovori na zahtjev Visokog predstavnika i ne poništi odlikovanja ratnim zločincima, odnosno ukoliko odluka suca Milana Blagojevića postane pravosnažna. Da li će Inzko imati podršku PIC-a da djeluje. Zvaničnog odgovara nema.