Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja praznik Uspenja Presvete Bogorodice, u narodu poznat kao Velika Gospojina, jedan od najvećih hrišćanskih praznika posvećen Bogorodici.

Praznik Uspenja Bogorodice označava sjećanje na zemaljsku smrt Bogorodice i prema jevanđeljskom predanju, dan kada je uznesena na Nebo i kada je predala svoj duh Spasitelju.

U skladu s kanonom Srpske pravoslavne crkve, Uspenje Presvete Bogorodice je dio niza Bogorodičinih praznika i obilježava se svake godine 28. avgusta, odnosno 15. avgusta prema julijanskom kalendaru.

U pravoslavnom kanonu, prikaz Uspenja Bogorodice je čest motiv na zapadnim zidovima pravoslavnih manastira.

Praznovanje Uspenja Bogorodice datira iz 528. godine, kada je car Mavrikije, nakon pobjede nad Perzijancima 15. avgusta prema julijanskom kalendaru, uspostavio ovaj praznik. Od tog dana, svi hrišćani ga slave.

Scena Uspenja Bogorodice je čest motiv u pravoslavnom slikarstvu jer nosi duboki smisao hrišćanske vjere i molitve, vezane za život i smrt Bogorodice.

Prema predanju, Bogorodica je živjela 60 godina, a po nekim izvorima čak 72. Nakon smrti svog sina, preživjela je mnoge značajne događaje i nastavila njegovu misiju.

Nakon Hristovog raspeća, Bogorodica je provela svoje poslednje dane kod Svetog Jovana Bogoslova u Jerusalimu, često se moleći Gospodu da je uzme k sebi.

Običaji tokom praznika

Praznik Velika Gospojina izdvaja se i kao praznik žena i djece.

Tokom praznika Velike i Male Gospojine, žene poštuju mnogo zabrana vezanih za obavljanje kućnih poslova i aktivnosti oko kuće.

Vjernicima se savjetuje da izbjegavaju obavljanje kućnih poslova, a ovaj savjet je posebno usmjeren ka ženama. Također, za praznik Uspenja Presvete Bogorodice, smatra se neprikladnim obavljati bilo kakav rad ili započinjati nove poslove.

Vjeruje se da Bogorodica posebno razumije unutrašnje osjećaje svake žene – njene misli, bol, patnju i želje. Zato žene posebno mole Bogorodicu za zaštitu, sreću, zdravlje i unutrašnji mir.

Bogorodica je u nekim kulturama i zaštitnica bolesnih, stoga se na ovaj praznik bolesnici odvode na izvore vode da se umiju.

Postoji i vjerovanje da biljke i trave ubrane na Veliku Gospojinu imaju izuzetno ljekovita svojstva. Beru se borovnice i ljekovite trave, a vjeruje da se će one donijeti zdravlje i blagostanje u domu.

Bogorodica je zaštitnica svega živog na zemaljskoj kugli, a posebno – porodilja i majki. One se u slučaju preke potrebe prvo obraćaju Majci Bogorodici.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad