Prije 34 godine građani BiH su izabrali nezavisnost, ali podjele traju i danas

"Da li ste za nezavisnu državu ravnopravnih građana, naroda BiH - Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?", glasilo je referendumsko pitanje. Više od dva miliona birača, ili blizu 64 posto građana dalo je svoj stav i gotovo sto posto glasalo za nezavisnost.

"Da nije bilo referenduma mi bismo završili u zločinačkom projektu 'Velike Srbije', ali to građani BiH nisu dozvolili. Danas je praznik slobode i dostojanstva, oni koji misle da je danas dan žalosti ja moram reći to su ljudi koji su protagonosti projekta 'Velike Srbije'", kaže Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH.

Glavni grad je nemalo nakon izglasane nezavisnosti od SFRJ osvanuo pod barikadama JNA i paravojnih formacija SDS-a. Uslijedila je najduža opsada jednog grada u modernoj historiji i četverogodišnji pakao širom Bosne i Hercegovine koji je rezultirao genocidom nad Bošnjacima u Srebrenici. Rat je okončan potpisivanjem Dejtonskog sporazuma, no borba za institucije države i danas traje.

"Nezavisnost je nešto najvažnije za jednu državu, danas smo ovdje da odamo počast svim onima koji su dali svoje živote, dijelove tijela za očuvanje nezavisnosti. Generacije koje danas predstavljaju BiH treba i dalje da se bore za očuvanje njenje nezavisnosti jer je to dugotrajan proces koji nikad ne prestaje", ističe Kemal Ademović, predsjedavajući Doma naroda BiH.

U dijelu Bosne i Hercegovine, entitetu Republika Srpska,ovaj datum obilježava se kao dan žalosti, zbog ubistva srpskog svata '92. godine kod stare pravoslavne crkve u Sarajevu, Nikole Gardovića, što je tada bio povod za postavljanje barikada i dizanje tenzija. Otcjepljenje od Bosne i Hercegovine i dalje je ključni politički cilj vladajućih struktura u RS, ipak iz Sarajeva čvrsto poručuju - nikad se neće desiti.

"Trošimo vrijeme na stvari koje su nemoguće da se dese, nemoguće je da se ova zemlja raspadne, i to ne zato što to ja kažem nego zato što ima tako puno ljudi koji ovo misle. Neće mi Dodik otvarati oči šta je bilo u BIH i u Sarajevu, šta on misli o tome svemu, znate koliko me briga, trebao bi da trošim još energiju na njega, na njega ću trošiti energiju ako krene u priču o secesiji, tada sam spreman svu energiju da potrošim, uključujući i glavu svoju da dam", naglašava Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH.

"Mislim da su te današnje zastave na pola koplja u entitetu RS pokazatelj mnogih stvari, znači da nisu odustali od onih namjera koje su imali '92. godine i pošto ga zovu danom žalosti onda time pokazuju zapravo i svoje namjere u odnosu na aktuelni politički trenutak i u odnosu na budućnost BiH", dodaje Safet Kešo, zastupnik SDA u PSBiH.

Vijenci cvijeća položeni su na različitim spomen-obilježjima širom glavnog grada, među kojima i ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva. Oni koji su dali platili najveću cijenu nezavisnosti, među kojima i roditelji ubijene djece, danas kažu - ovo nije zemlja koju smo priželjkivali.

"Jer domovina se ne čuva od slučaja do slučaja. Domovina se čuva svakodnevno, domovina se čuva radom, trudom, odgovornošću, međutim kako vrijeme teče sve je manje odgovornosti, sve je manje ljubavi prema domovini, jer ako nema ljubavi i odgovornosti teško da možete nešto očuvati a posebno domovinu", napominje Fikret Grabovica iz Udruženja roditelja ubijene djece Sarajeva.

Zemlje članice Evropske zajednice priznale su Bosnu i Hercegovinu 6. aprila 1992. godine. Sjedinjene Američke Države, dan kasnije, 7. aprila. Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. godine primljena u punopravno članstvo Ujedinjenih naroda.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad