Zastave Bosne i Hercegovine i ovog 1. marta bit će podignute u samo jednom dijelu države. Dan nezavisnosti već 30 godina dijeli bh. građane - na one koji ovaj praznik vide kao slobodu bh. građana, i druge koji to negiraju, uprkos odluci Ustavnog suda iz 2017., koji je odbacio apelacije političara iz Republike Srpske o pitanju ustavnosti ovog datuma. Zbog takvih destruktivnih politika, poručuju akademici, moramo pisati i pričati o historijskim činjenicama tog praznika.
Proglašenju nezavisnosti BiH prethodila su turbulentna vremena raspada Jugoslavije. A turbulentno je ostalo i nakon što se, u dvodnevnom referendumu, od 64% građana koliko je tada glasalo, više od 99% njih izjasnilo za nezavisnu Republiku BiH. Jer, svoju nezavisnost, podsjećaju akademici, platili smo najvećom cijenom, krvlju bh. građana koji su je branili od agresora.
“Da nismo dobili nezavisnost 1992. pitanje je da li bi danas bilo BiH ili bismo bili neki mali djelovi u velikodržavnim aspiracijama 90-ih godina koje su bile opredjeljene da unište jedan narod”, rekao je Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu .
A ta politika, upozoravaju, nastavljena je i danas. Iako su za 30 godina napravljeni pomaci, BiH se i dalje suočava sa nepriznavanjem njenih institucija i destruktivnom politikom.
“BiH će i dalje i u narednim godinama, imati tu vrstu problema, na koji način će dalje biti organizovana i unutar sebe, ali i u međunarodnom pravu i zbog toga još jednom podvlačim je jako važno da u povodu 1. marta svi zajedno i stručna i opća javnost, se podsjeti na najvažnije historijske činjenice”, naglasio je Senad Bešlija, direktor Instituta za historiju UNSA.
A činjenica je da je većina građana htjelu nezavisnu BiH. I da su tu volju građana priznale i druge zemlje. Prvo je to učinila Bugarska, čak i prije održanog referenduma. Ubrzo potom to su uradile i Turska i Slovačka. A nakon referenduma, uslijedilo je njeno masovno priznavanje. I uspostavljanje bilateralnih odnosa.
“Danas, od 192 članice UN-a, BiH priznaju 182. BiH ima uspostavljene diplomatske odnose sa 183 države, a posljednja država sa kojom je uspostavila diplomatske odnose bila je Somalija i to je učinjeno prije jedan ili dva mjeseca”, rekao je Rasim Muratović iz Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti.
“Mi smo kao država danas, mogu slobodno kazati, slobodna država, nalazimo se u fokusu svijeta bez obzira na sve globalne probleme koje imamo, vidite da određene snage u BiH pokušavaju zveckati nekom separatističkom politikom, provociraju domaću i stranu javnost ali je BiH kako god to nekom izgledalo, stabilna nezavisna država, i njenu stabilnost garantiraju, i to je najveći oslonac, multietički koncept bh. društva”, poručio je Škrijelj.
Ipak, ovaj praznik će i ove godine biti obilježen u samo jednom dijelu BiH. Za one gore spominjane politike, volja većine građana izražena tog 1. marta 1992. i započela je rat.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
