Iako je Dan planete Zemlje, nema mnogo razloga za slavlje. Čak 40% ljudi u svijetu nema pitku vode, a zemljotresi, požari i poplave sve su učestaliji. Osim aktivista, u Bosni i Hercegovini malo ko poduzima konkretne korake za zaštitu prirodnih bogatstava. Kakvu Zemlju ostavljamo potomcima?

Šume, planine, rijeke, skriveni vodopadi, tajanstvene pećine, samo su dio prirodnog bogatstva BiH, koje nije dovoljno zaštićeno. Umjesto životinjama, priroda sve češće postaje utočište otpadu. Iako drugi dom nemamo, i dalje se prema njoj ponašamo maćehinski kažu građani.

Prva u regiji i peta u Evropi, Bosna i Hercegovina obiluje vodnim bogatstvom, ali sve teži izazov postaje sačuvati čistu vodu. Neophodno je sistemsko rješenje.

“Treba potvrditi zabranu gradnje malih hidreelektrana u Federaciji, a zabraniti ih u Republici Srpskoj. Moramo zaštititi našu prirodu. Samo 3% teritorije BiH je zaštićeno što je paradoks s obzirom da živimo u jednoj od najljepših priroda na svijetu. Na kraju, moraju se kažnjavati oni koji odlažu otpad, pogotovo industrijski otpad, u našu prirodu, rijeke”, kazala je Lejla Kusturica, Fondacija “Atelje za društvene promjene”.

Drugačije rješenje za otpad čini se, ne postoji. Tokom jedne godine, u našoj državi reciklira se samo 2%. Kroz različite kampanje aktivisti konstantno ukazuju na ekološke probleme sa kojima se suočavamo.

“Mi apelujemo na Vladu, na vlast da nam otvore reciklirane parkove, da više se odvozi smeće. Mi ne želimo da ovo kažemo samo građanima. Mi želimo da ovo ode u neku bitniju poruku prema onima koji su dužni da se bave plastikom i otpadom”, kaže umjetnica Iman della Luna.

“Jako je teško početi sa rješavanjem problema, ako razmišljamo na velikom, globalnom nivou. Treba suziti polje, fokusirati se na lokalne probleme, jer od toga počinje”, dodaje umjetnica Kasia Jerlagić.

A stariji stariji aktivisti kažu, da sve počinje od malih nogu.

“Tu je velika praznina u odgoju i očuvanju planete i kulture življenja. Kultura življenja podrazumijeva sve, od očuvanja svog doma, svoje kuće, svog grada, do planete, zraka, svega”, kaže aktivistica Bedra Štabek.

Jasna opomena trebali bi biti česti zemljotresi, požari, poplave. Stručnjaci smatraju da sa trenutnim klimatskim promjenama, za bilo kakav napredak biće potrebne decenije.

“Vidjeli smo novi rekordno nizak nivo leda na Antarktiku prošlog februara i sada imamo novi. Do sada smo obarali rekord samo na Arktiku, ali je i led na Antarktiku počeo da se smanjuje. Otapanje glečera se nastavlja”, kazao je Petteri Taalas, generalni sekretar Svjetske meteorološke organizacije.

Zbog naglih temperaturnih razlika, ljudi često kažu da više nemamo četiri nego dva godišnja doba. Dok jedni upozoravaju da se klimatske promjene i dalje ne shvataju ozbiljno, drugi su mišljenja da nam priroda vraća samo ono što smo joj dali.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad