Danas, 20. jula slavi se blagdan Svetog Ilije: u slavenskom pučkom vjerovanju, što je prisutno i u našim krajevima, Ilija zapovijeda gromovima i kiši, pa se čak i naziva Ilija gromovnik. Zaštitnik je Bosne i Hercegovine, Đakovačke biskupije, a osim toga čuvar je od oluja, gromova i vatre.

Sveti Ilija, poznat i kao prorok Ilija, je bio biblijski lik i važna figura u religijama kao što su judaizam, kršćanstvo i islam. Njegovo ime znači “Moj Bog je Jahve” (što se odnosi na Boga Izraela) i povezuje se s mnogim čudima i proročanstvima.

U Starom zavjetu, Ilija je prorok koji se pojavljuje u 1. i 2. knjizi o Kraljevima. Živio je u 9. stoljeću prije Krista, u doba izraelskog kralja Ahaza i njegovog sina Jehorema. Ilija je poznat po svom oštrom protivljenju idolopoklonstvu i obožavanju paganskih bogova. Bio je poznat po čudesima, kao što je zaustavljanje kiše, razdvajanje vode na rijeci Jordan i podizanje mrtvog djeteta. Prema biblijskoj predaji, Ilija nije umro već je bio uznesen na nebo u vatrenim kočijama.

U kršćanstvu, Sveti Ilija se smatra jednim od najvećih proroka i često se pojavljuje u Novom zavjetu kao jedan od proroka koji je navješćivao dolazak Isusa Krista.

U islamu, Ilija (poznat kao Ilyas u arapskom) također je priznat kao prorok. Iako postoje neke razlike u pričama između biblijske i islamske tradicije, Ilija se i dalje poštuje kao prorok Božji.

Kako je Ilija postao Gromovnik?

Jedan od najpoznatijih događaja vezanih uz svetog Iliju i njegovu vezu s gromom opisan je u Poglavlju 1 Drugih o Kraljevima. Kada je Izrael bio pogođen dugotrajnom sušom i gladju, Ilija se suočio s Baalovim svećenicima u duhovnoj bici kako bi dokazao pravog Boga narodu.

Na brdu Karmelu, Ilija je izazvao proroke Baala. Oni su pripremili žrtvu na oltaru, a zatim pozvali svoje bogove da pošalju oganj i spale žrtvu. Bez obzira na njihove napore i molitve, ništa se nije dogodilo.

Tada je došao red na Iliju. On je molio “pravog Boga”, Jahvu, i zatražio od Njega da pokaže svoju moć. Odgovarajući na Ilijinu molitvu, Jahve je poslao oganj s neba koji je momentalno zapalio žrtvu, zapalivši čak i kameni oltar.

Ta epizoda s gromom s neba koja pali žrtvu na brdu Karmelu postala je jedna od najpoznatijih Ilijinih čuda, zbog čega je nazvan “gromovnikom”.

Sveti Ilija je poznat i po drugim čudesima, kao što je podizanje mrtvog djeteta iz mrtvih i vožnja na nebu u “ognjenoj kočiji”. Njegova vjera i proročke sposobnosti činile su ga iznimno važnom osobom u religijskoj povijesti, a njegova priča i danas ima posebno mjesto u kulturnoj baštini mnogih ljudi.

Priča o Svetom Iliji kao “gromovniku” može se povezati s njegovim čudima i natprirodnim događajima, posebno s povezivanjem proroka Ilije s grmljavinom i munjama u biblijskim tekstovima.

Ovaj događaj povezao je Svetog Iliju s prirodnim elementima, uključujući grmljavinu i munje. Njegova povezanost s munjama i kišom dodatno je pojačala njegovu ulogu zaštitnika od prirodnih nepogoda i poljoprivrede.

Važno je napomenuti da izraz “gromovnik” ne znači da je Sveti Ilija postao bog ili da je bio stvarni izvor grmljavine ili munje. Umjesto toga, to je simbolički naziv koji se odnosi na njegovu povezanost s kišom i zaštitom od nepogoda, što je imalo veliki značaj u poljoprivrednim zajednicama koje su se oslanjale na plodnost zemlje.

Zaštitnik Bosne i Hercegovine već tri stoljeća

Biskup fra Pavao Dragičević (1694- 1773), poznat i po popisivanju katoličkog stanovništva u tadašnjem Bosanskom pašaluku, tražio je od Svete Stolice da se sv. Ilija Prorok slavi kao zaštitnik Bosanskog kraljevstva, što mu je i odobreno 1752. godine.

Proslava sv. Ilije se organizira 20. jula u brojnim katoličkim župama i samostanima Bosne i Hercegovine. Fratri su znali u šali narodu govoriti da sv. Ilija nije zapovjedni blagdan i da nije zabranjeno raditi, ali: “Nek radi ko smije!”, piše regioskop.

Prozvan je zaštitnikom Bosne i Hercegovine osobito zato što Svetog Iliju također poštuju i muslimani i pravoslavci. U Bosni i Hercegovini, svakog 2. augusta, muslimani ga obilježavaju kao Aliđun, a pravoslavci kao Ilindan.

Sveti Ilija je jedan od najvažnijih svetaca i proroka u kršćanstvu, a u Bosni i Hercegovini ima poseban značaj i široko je poštovan kao zaštitnik zemlje.

Na taj dan se organiziraju procesije, mise i drugi vjerski obredi u čast ovog svetog zaštitnika. Sveti Ilija je također često povezan s tradicionalnim običajima i folklornim slavljima u raznim dijelovima Bosne i Hercegovine.

Kao i kod drugih svetaca i zaštitnika, poštovanje Svetog Ilije u Bosni i Hercegovini ima duboko ukorijenjene povijesne i vjerske razloge, te je postao važan simbol vjerskog identiteta i kulturnog nasljeđa zemlje.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad