Savjet opštih poslova Evropske unije odobrio je kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu. O evropskom putu BiH za N1 govorio je Igor Davidović, iskusni bosanskohercegovački diplomata, bivši ambasador BiH u SAD, pri OSCE-u i UN-u u Beču, šef Misije BiH u EU u Briselu i nekadašnji glavni pregovarač BiH s EU.

Davidović je istakao da je ovo veliki korak za BiH iako, prema njegovom mišljenju, dolazi s izuzetnim kašnjenjem.

“Ipak, time se otvaraju veliki procesi koji će nadam se približavati nas i nekim ozbiljnijim i bržim tempom nego što je to bilo do sada – onome što je cilj, stjecanje punopravnog članstva u EU”, rekao je Davidović.

Davidović je bio jedan od bh. ambasadora i pregovarača u ovom procesu i smatra da je s obje strane on trebao biti brži (BiH, ali i EU) te da su one tome trebale doprinijeti.

“S naše strane mi smo konstantno odugovlačili i izbjegavali reforme koje su se od nas očekivale i nema potrebe o tome detaljnije govoriti jer je to općepoznato. S druge strane, Evropska unija je dakako pretjerivala s politikom uslovljavanja prije svega u strukturi uslova koji su pred nas postavljeni, a zatim i akumulacijom jer smo stalno na nerealizovane uslove dobijali nekakve nove. I tada se to skupilo na teških 14 zahtjeva koje smo trebali uraditi i našli smo se naprosto u pat poziciji i ćorsokaku. Tako da sada BiH treba ubrzano raditi na reformama, a da EU, s druge strane, ako se govori o nekoj novoj metodologiji pregovora za pristupanje nove zemlje članice, možda više ići u neki realističan okvir i postaviti se više partnerski sa zahtjevima koji će biti prije svega realni i opravdani, ali ne i pretjerani”, naveo je Davidović.

Savjet opštih poslova EU odobrio kandidatski status Bosne i Hercegovine

Smatra da su trenutno geopolitički faktori doprinijeli tome da je EU relaksirana po pitanju kandidatskog statusa BiH navodeći da ta zajednica ne želi snažan ruski utjecaj na Balkanu.

“Zbog toga je jasno da će pokušati BiH približiti zapadnom svijetu da bi se upravo izbjegao taj utjecaj. A kada je riječ o političarima BiH niko se nije izjašnjavao protiv integrisanja u EU čak i oni koji sku bili ranije prije toga, ali sada kažu da su i oni za. I sam Milorad Dodik je rekao da mu mnoge stvari nisu jasne u vezi s kandidatskim statusom, ali da podržava taj proces. Naši političari su u tome jako praktični, slijede činjenicu da je većina javnosti opredijeljena za pristup EU pa će, dodjelu statusa kandidata sebi pripisivati te zasluge što nije slučaj”, istakao je Davidović.

Dalje je rekao da ne postoji ništa što bh. političari ne mogu upropastiti pa nije isključeno ni to da će to uraditi sa ovom prilikom EU koju je BiH dala bez nekog njenog pretjeranog truda.

“Pitanje je kako će se postaviti nakon dodjele statusa kandidata jer to nije ona nekadašnja kandidatura uz koju se dobijalo nekada dobijanje velikih predpristupnih fondova. Ovo sada znači da ćemo se boriti za početak pregovora i to će biti prava suštinska promjena ukoliko krenemo u taj proces sa Evropskom unijom. Moje očekivanje je da to neće ići bez nekakvog uslovljavanja kao i do sada, da će se tražit ipokazatelji da smo se u nekom sektoru barem reformski usaglasili. Naši političari zbog smjene vlasti nemaju neke velike porive da vrše te reforme jer su oni ‘mirni’ naredne četiri godine i zbog toga neće imati neku političku motivaciju za to, ali hoće za međusobno prepucavanje ko je za to više raspoložen”, smatra Davidović.

Ukoliko ne prokocka BiH ovu šansu i ostane dosljedna putovanju ka Evropskoj uniji, interesovalo nas je koji su naredni koraci.

“Kada se geopolitički i geostrateški faktori poklope, za šta vjerujem da neće trebati dugo vremena, mislim da će cijeli prostor Balkana biti orijentisan ka Evropskoj uniji. Ako je to tako, onda je bolje da budem partner u pregovaranju s EU nego da budemo neka potencijalna opasnost na granici s njom. Bolje ići integrativno i s njima pregovarati da bismo dobili veću korist. Političko rukovostvo koje će konkretno na izvršnom nivou odlučivati koji su to naši sljedeći koraci trebalo bi da se opredijeli za ovaj koncept koji sam izložio. Ukoliko takva opredijeljenost postoji, onda bismo se svi trebali opredijeliti za pristupanje EU. To na domaćem terenu znači da bi trebalo das e u što kraćem roku o tome postigne konsenzus. Tako će se i Predsjedništvo BiH trebali opredijeliti o vanjskopolitičkom segmentu EU i vjerujem da će tu biti prve polemike. Ako bi došlo do tog internog konsenzusa s naše strane bi se trebalo učiniti nešto poput nove metodologije pristupanja te da se oni koji vladaju trebaju usaglasiti koliko će uslova koji su pred nas postavljeni u kom roku i na koji način izvesti sa konačnim reformskim promjenama. To je jedan težak politički put koji zahtijeva i eksperte, ali želim naglasiti da u našoj BiH postoje stručnjaci koji to mogu uraditi”, zaključio je Davidović.

Podsjetimo, odluku Savjeta opštih poslova EU trebaju potvrditi i šefovi država vlada zemalja članica Evropske unije (EU) na samitu koji će biti održan u četvrtak, 15. decembra.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad