Edin Delić, načelnik Lukavca i profesor na Univerzitetu u Tuzli u naučnoj oblasti "Geookolinski inženjering" za N1 je komentarisao energetsku ovisnost Bosne i Hercegovine što je činjenica dokazana nakon što je nastao kvar na plinovodu u Bugarskoj.

Pojasnio je da je BiH kao zemlja opstala zahvaljujući činjenici da je imala neku vrstu suvereniteta posjedovanjem dvije termoelektrane.

“Mi da nismo imali Kakanj i Tuzlu danas bismo imali sasvim drugačiju geopolitičku situaciju u BiH. Govoreći o reformama koje su pred nama, mislim da prije svega moramo voditi računa o interesima građana. Pri tome ne mislim samo na one interese da ostvarimo neku dobit, korist ili adekvatan život u skladu sa vremenom u kojem živimo. Mislim bukvalno na mogućnost fizičkog opstanka ili egzistencije. Kada ulazimo u alteraciju energenata pitanje je od cijene, prostorne i vremenske dostupnosti kako će to utjecati na druge sektore. Energetika je kod nas na bazičnom nivou u čitavoj ekonomiji”, pojasnio je Delić.

Kako kaže, plaše ga pojedini veoma neargumentovani i upitni stavovi na energetske promjene.

“Zagovornik sam teze da mi moramo napraviti jednu projekciju najmanje do 2030., ako je moguće i do 2050. godine pa da vidimo osim energetike na kojem mjestu nam se nalaze i ostale oblasti, pa i plin o kojem govorimo. Mi nažalost nemamo resurse iako je plin fosilno gorivo, ali vidimo kako utjecaj i same dobava plina može utjecati na našu ekonomiju. Možda je ovo neka lekcija koju bismo trebali dobro zapamtiti, a to je da i naša radna mjesta i toplina naših domova i ekonomija države itekako ovise o energetici i da je ta oblast posljednja stvar s kojom bi se smjelo na ovaj način dnevno-politički poigravati”, istakao je Delić.

Dalje je istakao da nije samo BiH već i cijela Evropska unija ovisna o plinu, samim time o Rusiji i istočnom plinu.

“Svakako će Evropska unija biti u većem kapacitetu da brani svoje interese jer je geopolitički značajnija i u mogućnosti je napraviti alteraciju i tako ublaži posljedice restrikcije plina. BiH je znatno slabija ekonomija koja ovisi o ventilu u Zvorniku, Beogradu. Dakle, možemo shvatiti da nama plin može biti neki suplement koji će biti dopuna i da možemo razviti kapacitete za skladištenje plina da bismo ga kupovali kada je jeftin i imali ga kao neki balans na energetskom tržištu, ali on ne smije biti osnovni energetski resurs u ovom trenutku. Mi moramo bazičnu energetiku koja je neophodna za funkcionisanje ekonomije i za minimalan životni standard stanovništva vrlo pažljivo čuvati do vremena dok se kroz Green Deal i tranzicijske fondove ne stvori nekakva prilika da izvršimo i tu vrstu tranzicije”, naveo je Delić.

Poručio je da se veoma lako donose odluke da se ne želi dopustiti izgradnja hidroelektrana i termoelektrana, a da se pritom žele imati topli domovi.

“Moramo biti svjesni da se trebamo opredijeliti tačno za ono što želimo. Ako govorimo o nuklearnoj energiji, Evropa i dalje nema odgovor da li je ona poželjna ili nije. Da li Francuska treba ili ne treba gasiti nuklearke? Mi smo u takvoj situaciji da možemo cijelo društvo i ekonomiju dovesti u pitanje. Energetika je proces u kojem se postepeno moraju uvoditi stvari, a ne preko noći donositi odluke”, dodao je.

Kazao je da termoelektrana Kakanj može grijati cijelo Sarajevo te da se ne smije olako odustati od uglja kao energetskog resursa.

“Kod nas nažalost Elektroprivreda bježi od toga da građanima kaže koliko je to toplote koja bi inače otišla u okoliš. Sa te strane je važna neka vrsta kongeneracije i korištenja toplotnog zagrijavanja grada. Dakle, Kakanj može grijati sve u Sarajevu što je spojeno na daljinsko grijanje. A u ovom trenutku odgovorno tvrdim da ove emisije koje imamo u zimskim mjesecima su najvećim dijelom iz malih ložišta u gradskim zonama. Sarajevo je već jednom doživjelo tu katarzu, ali smo u jednom periodu zanemarili tu gasifikaciju i nismo na ovom sektoru radili. Energetika je posljednja stvar s kojom bismo se smjeli poigravati i ja sam zagovornik susptitucije Blokova modernijim Blokovima. Novi Blokovi u Tuzli i Kaknju bi povećali toplotnu efikasnost i za istu proizvodnju električne energije imali bismo 30 posto manje spaljenog uglja. To je 30 posto smanjena cijena u primarnoj proizvodnji i potpuno bi bile eliminisane čvrste čestice iz atmosfere, a ‘kupili’ bismo sebi 30 godina mirne ekonomije da prelazimo tranziciju”, poručio je Delić.