Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović s preostalo dvoje kolega - Željkom Komšićem i Željkom Cvijanović boravi u Briselu gdje su učestvovali na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća (NAC). Bećirović je tom prilikom iz sjedišta NATO-a u Briselu pozvao na njihovo trajno prisustvo u BiH kako bi se garantovalo očuvanje mira u našoj zemlji.
Bećirović se na početku obraćanja prvo zahvalio NATO-u na kontinuiranoj podršci Bosni i Hercegovini. Nakon toga je naglasio da današnji sastanak ukazuje na to da je BiH važna Alijansi i da je veoma važno ubrzati euroatlantski put naše države.
“Bosna i Hercegovina i NATO su nerazdvojno povezani. NATO je uspostavio i očuvao mir u Bosni i Hercegovini. Građani i narodi Bosne i Hercegovine su trajno zahvalni NATO-u. Dejtonskim mirovnim sporazumom, Aneks 1-A, jasno je propisana uloga NATO-a. Prema ovom međunarodnom sporazumu, NATO ima mandat i dužnost, kada je to potrebno, uspostaviti svoje snage s ciljem zaštite mira i države Bosne i Hercegovine. Nijedna država izvan Alijanse nema takve čvrste veze s NATO-om kao Bosna i Hercegovina. Za Bosnu i Hercegovinu su posebno važni stavovi s posljednjih samita NATO-a u Madridu (2022), Viljnusu (2023), Vašingtonu (2024). Od izuzetnog je značaja pristup Alijanse koji podrazumijeva da se sigurnost Bosne Hercegovine inkorporira u sigurnost NATO-a, kao i važnost zajedničkog djelovanja na snaženju odbrambenih sposobnosti Bosne i Hercegovine”, naglasio je Bećirović.
→Komšić iz Brisela: Kriza u BiH je sigurnosni problem, prijeti i zemlji i regiji
Naglasio je da posebno pozdravlja odluku NATO-a da razvije novi paket izgradnje odbrambenih kapaciteta (DCB) za Bosnu i Hercegovinu.
“Paket uključuje projekte koji su veoma važni za jačanje odbrambenih sposobnosti, otpornosti i interoperabilnosti sa NATO-om. Državni organi Bosne i Hercegovine jednoglasno su definirali pravni okvir i opredijelili se za članstvo naše države u NATO-u. Naša država je usvojila sve ključne zakonske, strateške i druge dokumente u oblasti odbrane i sigurnosti. O tome, između ostalog, svjedoče sljedeći akti: Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine; Pregled odbrane Bosne i Hercegovine; Odbrambena politika Bosne i Hercegovine; Sigurnosna politika Bosne i Hercegovine; Izjave Predsjedništva BiH o opredjeljenju za ulazak Bosne i Hercegovine u NATO; Rezolucija Parlamentarne skupštine BiH, u kojoj se jasno kaže da je cilj postati članicom NATO-a”, rekao je.
Zatim je citirao član 84. Zakona o odbrani Bosne i Hercegovine.
“Koji jasno propisuje: ‘Parlamentarna skupština BiH, Vijeće ministara BiH, Predsjedništvo BiH, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provest će potrebne aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a’. Ako neko unutar Bosne i Hercegovine želi da promijeni usvojene zakone i strateške dokumente, može to pokušati da učini samo u skladu s legalnom procedurom i na način kako su ovi akti i usvojeni. Sve dok ne budu promijenjeni navedeni zakoni i dokumenti, oni moraju biti provođeni i obavezujući su za sve. Podsjećam, njih su jednoglasno usvojili državni organi i to glasovima i Bošnjaka, i Srba, i Hrvata, i Ostalih”, naveo je Bećirović.
PROČITAJTE JOŠ:
Zatim je konstatovao da je na putu prema punopravnom članstvu u NATO-u Bosna i Hercegovina postigla konkretne rezultate.
“Između ostalog, državni organi vlasti su: usvojili pet godišnjih programa reformi Bosne i Hercegovine, koji su dostavljeni u Brisel, a šesti je u pripremi; usaglasili s NATO-om Individualni prilagođeni partnerski program za period 2025. – 2028; usvojili više od 70 odluka iz oblasti odbrane na sjednicama Predsjedništva BiH u posljednje dvije godine; deklarirali i evaluirali Bataljonsku borbenu grupu lake pješadije OSBiH, koja je uspješno ocijenjena od NATO-a; realizirali važnu posjetu NAC-a Bosni i Hercegovini u 2024; kao domaćini uspješno organizirali NATO partnerski 360 simpozij 2024; izdvojili veća sredstva za odbranu u ovom mandatu; usvojili novu strukturu generalskog kora, nakon dvije godine blokade; imenovali nove generale u Oružanim snagama BiH; odobrili na sjednicama Predsjedništva BiH učešće Oružanih snaga BiH (OSBiH) u misijama i operacijama podrške miru (Etiopija i Eritreja, Irak, Afganistan, Kongo, Mali, Centralnoafrička Republika), čime dajemo doprinos kolektivnoj sigurnosti; omogućili participiranje pripadnika OSBiH u strukturama NATO-a; i osigurali da je Bosna i Hercegovina, po prvi put, pozvana da kontribuira u NATO snagama za odgovor, tj. snagama visoke spremnosti, koje su sposobne da se brzo rasporede u kratkom roku”, nabrojao je član Predsjedništva BiH.
Zatim je naglasio da bi svi navedeni postignuti rezultati bili bolji da nije bilo destruktivnog djelovanja, kako kaže, proruskih političara u Bosni i Hercegovini.
“Nažalost, rukovodstvo bh. entiteta Republika Srpska (RS) je početkom marta ove godine brutalno napalo ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Ne zaboravimo, rukovodstvo ovog entiteta već godinama podriva Dejtonski mirovni sporazum i otvoreno radi protiv evroatlantskih intergracija Bosne i Hercegovine. Nadležne pravosudne institucije Bosne i Hercegovine (Ustavni sud BiH, Tužilaštvo BiH i Sud BiH) su, u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine, usvojile odgovarajuće mjere i odluke kojima su nelegalni akti bh. entiteta RS stavljeni van pravne snage. Podsjećam, Milorad Dodik je prvostepeno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog napada na ustavni poredak države. Zbog negiranja sudskih odluka i nastavka antiustavnog djelovanja, Sud BiH je, u skladu s zakonom, raspisao centralnu potjernicu za Miloradom Dodikom, Nenadom Stevandićem i Radovanom Viškovićem”, podsjetio je Bećirović.
Imajući u vidu ove činjenice – nastavlja Bećirović dodajući da navedeni čelnici bh. entiteta RS više nisu relevantni sagovornici već predmet pravosuđa.
“Zbog kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma i ugrožavanja mira, od strane predsjednika bh. entiteta RS i njegovih najbližih saradnika, uvedene su opravdane sankcije Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, Savezne Republike Njemačke i Republike Austrije, a antidejtonsku politiku osudile su gotovo sve članice NATO-a i cijeli demokratski svijet”, naglasio je.
Dodao je da postoje brojni zajednički interesi BiH i NATO-a da naša država što prije postane članica Alijanse.
Kao razloge naveo je sljedeće:
- NATO i EU put Bosne i Hercegovine su komplementarni. Evidentno je da progres na NATO putu istovremeno približava Bosnu i Hercegovinu članstvu u EU,
- Sigurnosni i vojni razlozi ogledaju se u činjenici da bi bilo puno efikasnije integrirati Bosnu i Hercegovinu u NATO, nego raspoređivati NATO snage da uspostavljaju mir i sigurnost u državi i regiji,
- Članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u je najbolje rješenje u smislu osiguranja kvalitetnog sigurnosnog okruženja,
- Članstvo u NATO-u je bitno i zbog političkih razloga. Bosna i Hercegovina bi kao članica NATO-a učvrstila svoj demokratski put i razvoj,
- Ulazak u NATO bi ojačao regionalnu saradnju, jer dobrosusjedski odnosi pridonose smanjenju sigurnosnih prijetnji,
- Članstvo u NATO-u stvara pretpostavke za ekonomsku stabilnost i rast stranih ulaganja.
Kao jedan od članova Predsjedništva BiH Bećirović je iskazao svoju punu opredijeljenost za dinamiziranje reformskih procesa i preuzimanje odgovornosti, u skladu s nadležnostima.
“To, između ostalog, podrazumijeva: dosljedno poštivanje Ustava i zakona Bosne i Hercegovine, snaženje efikasnosti državnih institucija, poštivanje odluka pravosudnih institucija, efikasniju realizaciju Programa reformi BiH i povećanje izdvajanja za odbranu”, istakao je.
Na kraju je imao i, kako kaže, nekoliko konkretnih prijedloga.
“Smatram da je izuzetno važno da NATO proaktivno djeluje u Bosni i Hercegovini, uključujući i mjere odvraćanja. Veoma je važno osigurati dugoročno prisustvo NATO snaga u vojnim bazama u Bosni i Hercegovini. To bi bila najbolja prevencija narušavanju mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini i regiji. U slučaju da se u Vijeću sigurnosti UN-a uloži veto i spriječi produženje misije EUFOR-a u Bosni i Hercegovini, nužno je imati spreman odgovor NATO-a, u skladu s Aneksom 1-A Dejtonskog mirovnog sporazuma. Sigurnosni vakuum u Bosni i Hercegovini mogao bi imati katastrofalne posljedice.Bosnu i Hercegovinu treba još čvršće institucionalno inkorporirati u sigurnosni okvir Alijanse. To podrazumijeva pojačano prisustvo NATO-a u Bosni i Hercegovini, usvajanje strateškog koncepta kojim se pojačavaju sigurnosne garancije za Bosnu i Hercegovinu, te razvijanje konkretnih planova političkog i vojnog djelovanja u kriznim situacijama. Predlažem usvajanje zajedničke mape djelovanja, s ciljem da Bosna i Hercegovina bude što prije pozvana u članstvo NATO-a. I na kraju predlažem da ovakav sastanak, u formatu NAC i Bosna i Hercegovina, bude održavan najmanje jednom godišnje”, zaključio je Bećirović.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare