Oglas

Milioni za lobiranje

Der Standard: Dodik gubi saveznike u Washingtonu, ali Trumpovi ljudi nastavljaju velike poslove u BiH

dodik helikopter
Twitter

Milorad Dodik posljednjih godina uložio je značajna sredstva u izgradnju političkih veza s ljudima iz okruženja američkog predsjednika Donalda Trumpa. Međutim, nakon poraza republikanaca na međuizborima u SAD-u, odlaska uticajnih saradnika iz Bijele kuće i novih kontroverzi oko Trumpovih savjetnika, dio te mreže našao se pod pritiskom. Istovremeno, američki poslovni interesi u Bosni i Hercegovini nastavljaju se razvijati, posebno u energetskom sektoru, piše austrijski Der Standard u analizi koju potpisuje Adelheid Wölfl.

Oglas

Dodik je, podsjeća austrijski list, otputovao u Sjedinjene Američke Države kako bi podržao Trumpov pokret MAGA tokom međuizbora. Ipak, izborni rezultat nije donio ono čemu se nadao.

Der Standard ocjenjuje da se predsjednik SNSD-a, kojeg opisuje kao bliskog saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina, sada suočava s gubitkom dijela važnih kontakata u Washingtonu.

Odlazak važnih saveznika

Jedan od najznačajnijih političkih udaraca za Dodika mogao bi biti odlazak Susie Wiles s funkcije šefice kabineta američkog predsjednika.

Wiles je nakon međuizbora napustila Bijelu kuću, a zamijenio ju je Stephen Miller. Austrijski list navodi da je Wiles postala jedna od osoba na koje je prebačena odgovornost za republikanski izborni neuspjeh.

Njena kćerka Katie Wiles povezana je s kompanijom Continental Strategy, koja zastupa interese Republike Srpske u Washingtonu.

Prema ranijem izvještavanju portala Narativ, Katie Wiles bila je uključena i u uređivanje Dodikovog govora nakon ukidanja američkih sankcija. Na objavljenom audiosnimku Dodik je govorio o značaju Trumpove pobjede 2024. godine za njegov politički opstanak.

Još jedan problem, prema Der Standardu, predstavlja položaj Jamesa Blaira, jednog od arhitekata Trumpove strategije za međuizbore.

Blair je tokom oktobarskih izbora boravio u Bosni i Hercegovini, gdje je pružao podršku Dodiku, a sada se suočava s optužbama za korupciju koje dolaze i iz republikanskih redova.

Austrijski list smatra da bi takav razvoj događaja mogao prisiliti Dodikovo okruženje da potraži nove političke saveznike u Washingtonu.

Milioni za lobiranje

Prema istraživanju OCCRP-a, Republika Srpska je od januara 2025. godine isplatila najmanje 8,9 miliona dolara za usluge 11 lobističkih kompanija u Washingtonu.

Među osobama koje se povezuju s tim angažmanima nalaze se bivši Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost Michael Flynn, njegov brat Joseph Flynn, bivši guverner Illinoisa Rod Blagojevich, kao i Trumpovi politički saradnici Chris LaCivita i James Blair.

Der Standard spominje i bivšeg gradonačelnika New Yorka Rudyja Giulianija, Trumpovog izaslanika Paola Zampollija te kompaniju Continental Strategy, koja prema dostupnim podacima prima 35.000 dolara mjesečno za zastupanje interesa Republike Srpske.

Austrijski list ocjenjuje da Dodik nastoji iskoristiti preostali period Trumpovog predsjedničkog mandata, koji završava u januaru 2029. godine, kako bi ostvario svoje političke ciljeve.

U tom kontekstu navodi se i nedavna posjeta članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović New Yorku, gdje se sastala s milijarderkom Miriam Adelson, jednom od najvećih donatorica Trumpa i Republikanske stranke.

Dodik, između ostalog, zahtijeva odlazak međunarodnih sudija iz Ustavnog suda BiH i poništavanje odluka visokog predstavnika.

Prema Der Standardu, podršku za takve zahtjeve nastoji pronaći upravo u Washingtonu, dok istovremeno koristi pregovore o formiranju vlasti nakon oktobarskih izbora u BiH kao sredstvo političkog pritiska.

Američki poslovi u BiH

Drugi dio analize austrijskog lista bavi se poslovnim interesima ljudi povezanih s Trumpovim okruženjem, posebno u energetskom sektoru Bosne i Hercegovine.

Der Standard kao jednog od važnih posrednika između Dodikovog političkog okruženja i američke administracije navodi Alexandera Aldena, savjetnika državnog sekretara Marca Rubija.

List piše i o njegovoj povezanosti s kompanijom Palantir, koju je suosnovao milijarder Peter Thiel, a koja se bavi analizom velikih količina podataka za vojne, obavještajne i komercijalne potrebe.

Posebnu pažnju posvećuje Jesseju Binnallu, advokatu povezanom s Trumpovim političkim krugovima, i Josephu Flynnu, bratu bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna.

Njih dvojica povezani su s kompanijom AAFS Infrastructure and Energy LLC, koja je zainteresovana za realizaciju velikih plinskih projekata u Bosni i Hercegovini.

Prema austrijskom listu, planovi uključuju plinovod vrijedan približno 300 miliona dolara, kojim bi se američki ukapljeni prirodni plin dopremao preko hrvatskog otoka Krka, kao i izgradnju tri plinske elektrane.

Der Standard navodi da je američka ambasada u Sarajevu tokom aprila posredovala u uspostavljanju kontakata između predstavnika Predsjedništva BiH i američkih poslovnih ljudi zainteresovanih za te projekte.

Sporni izbor izvođača

Austrijski list problematizira i način na koji bi američka kompanija trebala biti uključena u realizaciju plinske infrastrukture.

Prema njegovim navodima, domaće političke stranke podržale su zakonsko rješenje kojim bi se omogućilo angažovanje kompanije AAFS bez provođenja javnog tendera.

Der Standard piše da je takav pristup izazvao protivljenje Delegacije Evropske unije u BiH.

U analizi se posebno ističe Dodikova spremnost da podrži američke energetske projekte, uprkos njegovom dugogodišnjem protivljenju pojedinim infrastrukturnim projektima na državnom nivou.

List podsjeća da je Michael Flynn 3. marta 2026. godine održao predavanje u Banjoj Luci, koje je direktno prenosio RTRS.

Austrijska novinarka ocjenjuje da su Flynnove poruke, kojima je povezivao islam s terorizmom, bile bliske Dodikovoj političkoj retorici.

Nakon toga, 7. aprila, Banju Luku je posjetio Donald Trump Jr., sin američkog predsjednika, koji je govorio o prednostima američkog prirodnog plina.

Dvije sedmice kasnije Dodik je poručio da se neće protiviti američkim plinskim projektima.

Der Standard ove događaje dovodi u vezu sa širim političkim približavanjem Dodika Trumpovoj administraciji, koja je u oktobru 2025. godine ukinula sankcije njemu i osobama iz njegovog okruženja.

Ipak, austrijski list ne iznosi dokaz da su energetski poslovi bili neposredan uslov za ukidanje sankcija.

Ruski plin i američki interesi

Posebno zanimljiv dio analize odnosi se na mogućnost preplitanja američkih i ruskih energetskih interesa na Balkanu.

Der Standard podsjeća da je Dodik dugogodišnji saveznik Kremlja, dok je Michael Flynn ranije bio predmet kontroverzi zbog svojih kontakata s Rusijom.

Austrijski list ukazuje na činjenicu da se, uz projekte za dopremanje američkog ukapljenog prirodnog plina, u Bosni i Hercegovini planira i istočna plinska interkonekcija.

Taj projekat omogućio bi transport plina iz Srbije prema Banjoj Luci, uključujući ruski plin koji u Srbiju stiže preko sistema TurkStream.

Prema analizi, takva kombinacija otvara mogućnost da se američki i ruski energetski interesi, uprkos geopolitičkim suprotnostima, u određenim okolnostima međusobno dopunjuju.

List u tom kontekstu spominje i interes američkog investicijskog fonda Elliott Investment Management za kupovinu dijela infrastrukture TurkStreama u Bugarskoj.

U slučaju eventualnog mirovnog sporazuma kojim bi bio okončan rat u Ukrajini i obnove šire trgovine ruskim plinom, američki investitori mogli bi ostvarivati prihode od njegovog transporta prema evropskim tržištima.

Riječ je, međutim, o mogućem budućem scenariju, a ne o već postignutom sporazumu.

Politički uticaj i novac

Analiza Der Standarda ukazuje na dvije paralelne pojave: slabljenje dijela Dodikovih političkih veza u Washingtonu i nastavak poslovnih aktivnosti ljudi povezanih s Trumpovim okruženjem u Bosni i Hercegovini.

Dok se Dodik suočava s promijenjenim odnosom snaga u američkoj politici, energetski projekti pokazuju da poslovni interesi ne moraju nužno pratiti političku sudbinu pojedinih Trumpovih saradnika.

Upravo u tome austrijski list vidi jednu od ključnih karakteristika odnosa Washingtona prema Balkanu: politički savezi mogu se mijenjati, ali veliki poslovi, posebno oni povezani s energetikom, ostaju važan motiv za djelovanje američkih aktera u regiji.

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama