Oglas

Koliko vrijede savezništva?

Je li Dodik napravio „kardinalnu grešku“? Ako demokrate krenu istraživati, ko će stati uz njega?

author
Igor Spaić
08. nov. 2026. 15:20
893426642_1683653173392309_6409544600874429686_n
Napravljeno uz pomoć umjetne inteligencije

Milorad Dodik posljednjih godina intenzivno gradi veze s ljudima iz okruženja Donalda Trumpa. Ukidanje američkih sankcija i sastanke s uticajnim republikancima predstavljao je kao potvrdu uspjeha te politike. Sada, nakon pobjede demokrata na međuizborima i novih optužbi o poslovima Trumpovih saradnika, pitanje je šta bi od tih savezništava ostalo ako Kongres zatraži ugovore, prepisku i podatke o uplatama.

Oglas

Susie Wiles, šefica Trumpovog kabineta koja je u septembru primila Željku Cvijanović, napušta tu funkciju. Njena kćerka Katie partnerica je u firmi Continental Strategy, koja ima ugovor za zastupanje Republike Srpske. Istovremeno, bivši savjetnik administracije javno tvrdi da su klijenti mlađe Wiles imali povlašten tretman u Bijeloj kući.

Te optužbe su osporene. Nije utvrđeno ni da su Dodikovi kontakti bili nezakoniti, niti da je lobiranje RS izazvalo smjene u Washingtonu. Ali ono što je za Dodika donedavno bila prilika za pohvalu sada bi moglo postati nešto o čemu njegovi američki poznanici radije ne bi govorili.

„Platite Susienoj kćerki“

Calley Means, bivši savjetnik blizak ministru zdravstva Robertu F. Kennedyju Jr., u razgovoru s Joeom Roganom optužio je Susie Wiles da je prikupljanje novca za izbore stavljala ispred zdravstvenih reformi.

Prema izvještaju New York Timesa, tvrdio je da su kompanije koje angažuju njenu kćerku Katie dobijale visok prioritet.

„Ako predstavljate posebne interese i želite nešto postići, tajna je otkrivena. Platite Susienoj kćerki“, rekao je Means, dodajući da se o klijentima otvoreno razgovaralo.

Prema Financial Timesu, glasnogovornica Susie Wiles odbacila je Meansove optužbe kao klevetničke i neistinite.

Veza s BiH ovdje je sasvim konkretna. Continental ima ugovor za zastupanje RS uz naknadu od 35.000 dolara mjesečno. Kako je N1 ranije pisao, Financial Times je objavio da je sastanak Cvijanović sa Susie Wiles 21. septembra zatražio Alex Garcia, partner te firme.

Continental je ranije saopćio da Katie Wiles ne predstavlja RS i da je u entitet putovala zbog drugog američkog klijenta. Bijela kuća navela je da Susie Wiles s kćerkama ne razgovara o poslovnim pitanjima.

Wiles će 9. novembra na čelu kabineta zamijeniti Stephen Miller. Ona ostaje u Trumpovoj političkoj organizaciji, pa bi bilo preuranjeno zaključiti da je Dodik izgubio pristup njenom krugu. Ipak, više neće obavljati funkciju koju je imala kada je primila Cvijanović.

Šta se čuje na snimku?

Novinar Zev Shalev u tekstu na Narativu analizira i snimak razgovora koji pripisuje Katie Wiles.

„Računam na vas da me zaštitite“, čuje se u isječku. Zatim traži da se nacrt dokumenta ne prosljeđuje prije uklanjanja metapodataka, jer će neko tražiti ko ga je uređivao.

Narativ prenosi tvrdnje izvora da je dokument bio Dodikov pobjednički govor. U samom citiranom isječku Dodik se ne spominje, pa se samo na osnovu tog razgovora ne može utvrditi o kojem je nacrtu riječ.

Na Shalevovu objavu reagovao je Emir Suljagić, napisavši na mreži X da bi Dodik mogao postati prvi državljanin BiH „sa svojim istražnim komitetom u američkom Kongresu“.

„Ovo je sada već globalni skandal“, ocijenio je Suljagić.

Takav odbor nije najavljen. Suljagićev komentar, međutim, pokazuje kakva očekivanja nove objave već izazivaju u BiH.

Rubio traži disciplinu

Reuters je u međuvremenu objavio da Marco Rubio pooštrava kontrolu nad State Departmentom. Prema izvorima agencije, upozorio je visoke zvaničnike na sukobe interesa i poručio da važne odluke moraju dobiti njegovo odobrenje ili odobrenje njegovog zamjenika Christophera Landaua.

Sastanak je održan prije međuizbora.

Jasmin Mujanović u komentaru na X-u ipak vidi širu promjenu. Prema njegovom tumačenju, izvještaji o lobističkim mrežama doprli su do najviših krugova Washingtona i pojačali već postojeće nezadovoljstvo pojedinim ljudima.

Mujanović pritom izričito upozorava da Balkan nije velika tema Bijele kuće ili State Departmenta. Smatra, međutim, da bi razvoj događaja mogao približiti povratak sankcija vlastima u Banjoj Luci i da će novi Kongres u tome imati važnu ulogu.

Šta Kongres može tražiti?

O mogućem preispitivanju lobiranja RS govore i sagovornici današnje analize Deutsche Wellea.

Kurt Bassuener, viši saradnik Vijeća za politiku demokratizacije, podsjeća da Trump zadržava široka ovlaštenja u vanjskoj politici. Demokratska većina neće sama po sebi promijeniti američki odnos prema BiH.

„Ali kontekst se mijenja, uz vjerovatnoću pojave širokog spektra istraga o preplitanju ličnih poslovnih interesa i ideoloških afiniteta u američkoj vanjskoj politici“, kaže Bassuener za DW.

Posebno izdvaja povezivanje Dodikovog kruga s desnicom kroz priču o „civilizacijskom savezu“.

„Očekujem saslušanja i sudske pozive (subpoenas) u vezi sa konceptom ‘civilizacijskog saveza’ u odnosima s Evropom. Dodik i ekipa - i njihovi plaćeni pomagači - uveliko su igrali na tu kartu“.

To još nije najava istrage. Ako do saslušanja dođe, međutim, ugovori i komunikacija između klijenata, posrednika i zvaničnika mogli bi postati važniji od javnih izjava o prijateljstvu.

Ko bi ostao uz Dodika?

Tu je i najveći rizik Dodikove računice. On američkim kontaktima pridaje ogroman značaj. Nema mnogo razloga vjerovati da svi ti ljudi isti značaj pridaju njemu.

Za vlasti RS angažman ljudi bliskih Trumpu bio je važan politički posao. Za konsultanta u Washingtonu mogao je biti jedan od više ugovora. Dok saradnja donosi korist, ta razlika ne mora biti problem. Ako ugovor postane predmet istrage, svako će imati vlastiti interes da objašnjava šta je radio i zašto.

Moguće je da bi američki posrednici tada insistirali upravo na ograničenosti svog angažmana: pružali su ugovorene usluge, nisu donosili odluke i nisu određivali politiku administracije. Dodiku bi ostalo da objašnjava šta je od njih tražio i šta se novcem za lobiranje pokušavalo postići.

To nije dokaz da bi ga se odrekli. Jeste razlog da se postavi pitanje na čemu se zasniva uvjerenje da bi ga branili.

Profesor međunarodnih odnosa Neven Anđelić za DW iznosi mogućnost da Trump promijeni odnos prema Dodiku ako mu to bude odgovaralo.

„Trump, pod novim okolnostima, nakon pobjede demokrata, može pustiti Milorada Dodika niz vodu, prepustiti Evropljanima da izaberu novog visokog predstavnika, ali će zauzvrat nešto tražiti od Evrope“, kaže Anđelić.

„Kardinalna greška“

Mujanović je za DW ukidanje sankcija ocijenio kao taktičku pobjedu Banje Luke, ali upozorava na moguću dugoročnu cijenu.

„Ukoliko se Dodik nađe na meti demokrata i sljedeće administracije - bila ona demokratska ili republikanska – to može postati kardinalna greška režima u Banjoj Luci“, rekao je.

„Pretjerano i agresivno miješanje u internu američku politiku izuzetno je rizično i samo je pitanje vremena kada će se sankcije vratiti“.

Povratak sankcija je njegova prognoza. Za sada nema potvrde da će Dodikovi američki kontakti nestati ili da će se protiv njega otvoriti posebna istraga.

Ali ako Kongres zatraži ugovore, prepisku i podatke o uplatama, američki konsultanti prvenstveno će morati objašnjavati vlastiti rad. Hoće li pritom imati interesa braniti i Dodikove političke ciljeve?

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama