HDZ u Bosni i Hercegovini “želi osigurati da ubuduće samo jedan od njihovih zastupnika može sjediti u Predsjedništvu države kao hrvatski član” i do sada se u pregovorima o ustavnoj reformi koje su pokrenule EU i SAD “nije ni raspravljalo” o prijedlozima drugih stranaka, mada je trenutni način biranja članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine u skladu sa ustavom i ne predstavlja diskriminaciju, piše Der Standard.
Novinarka Adelheid Wolfl navodi za Der Standard da ove sedmice počinje nova runda pregovora o reformi izbornog zakona u Bosni i Hercegovini koju su pokrenule EU i SAD te da “dosadašnji pregovori nisu dali nikakve rezultate.”
Osim tehničkih izmjena kojim se sprječavaju izborne prevare i koje ne zahtijevaju ustavne izmjene, “nacionalistički” HDZ u BiH “želi osigurati da ubuduće samo jedan od njihovih zastupnika može sjediti u Predsjedništvu države kao hrvatski član,” piše ona.
Zatim objašnjava kako se biraju članovi Predsjedništva BiH, te da je ono što smeta HDZ-u to što “hrvatskog člana biraju i nehrvati.”
“Sadašnju funkciju obnaša socijaldemokratski orijentirani nenacionalista Željko Komšić, kojeg su birali svakakvi nenacionalisti u Bosni i Hercegovini,” piše ona,
Ona navodi da Ustav BiH predviđa da u državnom Predsjedništvu sjedi bošnjački, hrvatski i srpski predstavnik, ali da ove predstavnike mogu birati svi građani BiH bez obzira da li pripadaju nekoj etničkoj grupi ili ne.
“De facto trenutno srpskog člana biraju Srbi, bošnjačkog člana Bošnjaci, ali hrvatskog člana ne bira većina Hrvata. Iako to ne predstavlja diskriminaciju i ustavno je, za mnoge Hrvate ostaje politički neprihvatljivo.”
Navodi da je HDZ je odustala od prethodnog prijedloga da se formiraju ad hoc izborne jedinice, te da je nova njemačka vlada, kao i prethodna, jasno stavila do znanja da s obzirom na postojeći etnopolitički sastav države, Berlin neće podržati dodatnu etničku segregaciju.
“Sada HDZ predlaže da, nakon što članovi državnog Predsjedništva budu izabrani od strane građana, oni budu “potvrđeni” u Domu naroda. Hrvatski član Predsjedništva trebao bi dobiti i podršku većine delegata u Hrvatskom klubu Doma naroda. Prema ovom modelu, izbor građana bi se naknadno mogao “ispraviti” i Komšić ne bi imao nikakve šanse”, piše ona, te dodaje da bi “prethodni izbori građana onda bili farsa.”
Autorica navodi da najjača bošnjačka stranka SDA traži i deblokadu Doma naroda FBiH kao dio cjelokupnog rješenja jer “HDZ godinama stavlja veto na tamošnje zakone i odbija formirati novu saveznu vladu.”
“HDZ želi osigurati ispunjenje ostalih zahtjeva. Do sada se u pregovorima o izbornom zakonu samo jedan dan raspravljalo o mogućnostima ponovnog funkcionisanja saveznog parlamenta. SDA bi željela da se u Domu naroda ograniči mogućnost veta kako bi se osiguralo bolje funkcioniranje,” piše ona.
Kako navodi Wolfl, stav pregovarača iz EU i SAD-a kritikovan je od strane BiH građana “nenacionalista” kao “jednostran”, a posebno je Angelina Eichhorst kritikovana “jer prvenstveno podržava stavove HDZ-a.”
“To može imati veze i sa činjenicom da HDZ godinama uspješno pokušava utjecati na Bosnu i Hercegovinu preko sestrinske stranke u Hrvatskoj,” piše Wolfl, te navodi da je HDZ iz Hrvatske dio moćne Evropske narodne stranke (EPP), “a svojim lobističkim radom utiče i na druge europske stranke.”
“Nejasno je zašto se Hrvatska uopće miješa u poslove susjedne države, iako se hrvatski premijer Andrej Plenković ponaša mnogo umjerenije i u u skladu sa Evropom od hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića,” podcrtala je.
Ona objašnjava da Dejtonski sporazum, koji su potpisale i Hrvatska i tadašnja Savezna Republika Jugoslavija (sada Srbija), zahtijeva da ugovorne strane posebno poštuju suverenu jednakost, da sporove rješavaju mirnim putem i da se suzdrže od bilo kakvog djelovanja protiv političke nezavisnosti Bosne i Hercegovine, te da se “pozivanje na suverenitet i političku nezavisnost čini relevantnim za trenutnu situaciju.”
“Jer princip se posebno odnosi na pravo Bosne i Hercegovine da izabere politički sistem bez bilo kakvog uplitanja druge države. Nejasno je i zašto EU dozvoljava Hrvatskoj da interveniše,” dodaje ona.
Wolfl piše da stav HDZ-a u BiH ne podržava samo susjedna Hrvatska, već Rusija “koja podržava i druge nacionaliste u jugoistočnoj Evropi.”
Ona u tekstu tvrdi da se o idejama za promjenu izbornog zakona i ustava koje su iznijele stranke osim HDZ-a “nije ni raspravljalo” u pregovorima sa zvaničnicima EU i SAD do sada, te da je SDA “pod pritiskom američke vlade da pristane na kompromis.”
“S druge strane, izgubila je glasove na proteklim izborima i sigurno ne želi da se pojavi kao “izdajica” svojim pristalicama”, ocijenila je.
Wolfl navodi da nenacionalističke stranke zahtijevaju provedbu presude Evropskog suda za ljudska prava “jer u Bosni i Hercegovini Jevreji, Romi, pripadnici drugih manjina i oni građani koji ne osjećaju da pripadaju nijednoj etničkoj grupi ne smiju ni da se kandiduju za određene funkcije” dok i neki zastupnici u Evropskom parlamentu također traže da se ove presude prvo implementiraju i da se EU i SAD fokusiraju na njih umjesto na zahtjeve HDZ-a.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPadn1 bih
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!