Europska komisija usvojila je danas paket za proširenje za 2021. godinu, s detaljnim ocjenama napretka koje su zemlje Zapadnog Balkana i Turska napravile na putu ka članstvu u Europskoj uniji. Izvještaj za BiH podijeljen je na šest poglavlja u kojima je ocijenjen napretak koji je zemlja ostvarila u određenim područjima.

U uvodnom dijelu izvještaja podsjeća se da je BiH aplikaciju za članstvo podnijela u februaru 2016. godine, te da je Europska komisija potom odredila 14 ključnih prioriteta koje vlasti zemlje moraju ispuniti kako bi BiH dobila preporuku Komisije za pozitivan odgovor na aplikaciju i započela pregovore o pristupanju.

Prioriteti obuhvataju područja demokracije, vladavine prava, osnovnih prava, i reforme javne uprave.

Što se tiče političkih kriterija, navodi se u izvještaju, zakonodavna i izvršna vlast ostvarile su slab učinak zbog političke polarizacije i poremećaja uzrokovanih pandemijom.

Ističe se kako Ustav Bosne i Hercegovine i dalje krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima, u kontekstu slučaja ‘Sejdić-Finci’ i drugih slučajeva, te se podsjeća kako je u maju 2021. formirana međuresorna radna grupa za raspravu o izbornim i ustavnim reformama.

Kao jedan od rijetkih napredaka tokom prošle godine spomenuto je održavanje općinskih izbora u Mostaru, prvih nakon 2008. godine.

Izvještaj dalje navodi kako se Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje sastao i usvojio svoja pravila procedure u junu 2021, nakon petogodišnjeg zastoja, kako nije postignut napredak u poboljšanju izbornog okvira u skladu sa evropskim standardima i osiguravanju transparentnosti finansiranja političkih stranaka, te kako BiH još nije ispunila preporuke Ureda za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE/ODIHR), Venecijanske komisije i Grupe država protiv korupcije Vijeća Evrope (GRECO).

Također, ostvaren je ograničen napredak u osiguravanju povoljnog okruženja za civilno društvo, dodaje se u izvještaju.

Kada je u pitanju reforma javne uprave, Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi priprema za ovu reformu, gdje je određeni napredak postignut je usvajanjem akcionog plana za reformu javne uprave, kao i strategija za upravljanje javnim finansijama na svim nivoima vlasti. Naglašava se kako je neophodno da zemlja osigura profesionalnu i depolitiziranu državnu službu i koordiniran pristup donošenju politika na nivou cijele zemlje.

Slična situacija je u sektoru pravosuđa, za kojeg se ocjenjuje da se nalazi u ranoj fazi pripreme te se naglašava da nije postignut nikakav napretak tokom perioda kojeg obuhvata izvještaj. Navodi se kako su vlasti poduzele ograničene radnje na rješavanju pitanja iz tzv. ‘Priebeovog izvještaja’ te kako je neophodno uspostaviti vjerodostojni i rigorozni sistem provjera financijskih izvještaja za nositelje pravosudnih funkcija.

Stalni i evidentni znaci pogoršanja i dalje zahtijevaju hitne mjere za jačanje integriteta i vraćanje povjerenja građana u pravosuđe. Nedostatak predanosti reformi pravosuđa od strane političkih aktera i loše funkcionisanje pravosudnog sistema nastavili su potkopavati uživanje prava građana u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, dodaje se u izvještaju.

U dijelu koji se odnosi na borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala navodi se kako BIH nije ostvarila nikakav napredak te da je potrebna hitna akcija kako bi se usvojilo zakonodavstvo o javnim nabavkama i sukobu interesa.

Ističe se kako se negativni učinci korupcije nastavljaju snažno manifestirati tokom pandemije, direktno utječući na dobrobit građana, te kako selektivno i netransparentno gonjenje i sudsko praćenje slučajeva korupcije izazivaju zabrinutost.

Upozorava se na sistematske nedostatke u operativnoj suradnji među agencijama za provođenje zakona te kako je policija podložna političkim uplitanjima. Izvještaj podsjeća kako unatoč načinjenim koracima, kontakt točka za suradnju s Europolom još nije operativna, a BiH nije poduzela ništa kako bi uspostavila suradnju sa Eurojust, EU agencijom za suradnju u pravosuđu.

Izvještaj između ostalog još tretira pitanja osnovnih prava, migracija, ekonomskih kriterija, javnih nabavki, financijskih kontrola, održive povezivosti i regionalne suradnje.

Bosna i Hercegovina je pojačala napore za poboljšanje upravljanja migracijama, navodi se u dokumentu i dodaje kako je potrebno osigurati efikasnu koordinaciju, na svim nivoima, upravljanja granicama i kapaciteta za upravljanje migracijama, kao i funkcioniranje sistema azila, što zahtijeva pravednu raspodjelu odgovornosti između svih entiteta i kantona, uključujući i smještaj u prihvatnim centrima.

Što se tiče regionalne suradnje, BiH nastavlja aktivno da učestvuje i održava dobrosusjedske odnose, dodaje se u izvještaju.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad