Još 8. aprila Serov je za lokalni medij izjavio da protjerivanje pet ruskih diplomata iz Sjeverne Makedonije neće ostati bez “adekvatnog odgovora”, a sedam dana kasnije i sam Serov se našao u grupi novih šest ruskih diplomata koje su vlasti u Skoplju protjerale nakon početka invazije na Ukrajinu.

U saopćenju Ministarstva vanjskih poslova Sjeverne Makedonije od 15. aprila precizirano je da su ruski diplomati protjerani na osnovu informacija prema kojima su obavljali aktivnosti suprotne Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima. U saopćenju se ne navode imena diplomata, ali objave ruske bajkerske grupe otkrivaju identitet najmanje jednog od njih.

Ruskim diplomatima je dat rok od pet dana da napuste Sjevernu Makedoniju.

Godinu dana poslije protjerivanja iz Skoplja, u maju 2023. dvadesetpetogodišnji Serov će se pojaviti na svečanom koncertu Sarajevske filharmonije u Vijećnici povodom Dana pobjede nad fašizmom, gdje su se nalazili predstavnici međunarodne zajednice i domaćih vlasti. On je tada već i na zvaničnoj diplomatskoj listi u BiH.

Koncert su organizovali Grad Sarajevo i gradonačelnica Benjamina Karić. Iz Gradske uprave nisu odgovorili na zahtjev Detektora za komentar.

Ali, Serov nije jedini ruski diplomat kojeg su evropske države protjerale nakon invazije na Ukrajinu a koji je akreditovan u ruskoj misiji u Bosni i Hercegovini.

Novinari Detektora otkrili su u BiH najmanje još jednog ruskog diplomata koji je protjeran iz svoje prethodne misije u Evropskoj uniji. On se nedavno sastao s direktorom Službe za poslove sa strancima, kako bi razmijenili podatke o radu.

Ranije je Radio Slobodna Evropa otkrio sličnu praksu dolaska protjeranih ruskih diplomata u Srbiju, gdje su za dvojicu njih pisali o povezanosti s ruskim obavještajnim službama.

Sada, prema istraživanju Detektora zasnovanom na zvaničnim i nezvaničnim diplomatskim izvorima, objavama na društvenim mrežama i izvorima iz sigurnosnih agencija, BiH postaje sigurno utočište za diplomate nepoželjne u drugim zemljama gdje je manje ruskog uticaja.

Za dekana Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Seada Turčala ovaj primjer pokazuje unutrašnju slabost u sigurnosnom sistemu jer se podaci o protjeranim diplomatima mogu naći i u otvorenim izvorima. Granična policija je trebala dobiti obavještajne podatke o procjeni da se radi o osobama koje su prijetnja za nacionalnu sigurnost, smatra Turčalo.

“Činjenica da takve osobe pređu granicu BiH, borave u BiH, govori o nedostatku tog sistema, odnosno mogućnosti da su upravo neke ključne strukture penetrirane sa strane proruskih, pod navodnicima agenata, odnosno proruskih aktera”, kaže.

“To je zadatak koji je na nivou onog što nazivamo ‘hibridno ratovanje’ i predstavlja ozbiljan sigurnosni izazov za BiH, kojeg zapravo BiH, manje ili više, nije svjesna”, dodaje Turčalo.

Od protjerivanja do prijema u Sarajevu

Detektor je put Serova iz Sjeverne Makedonije pratio uz pomoć objava makedonskog vođe “Noćnih vukova” – moto kluba bliskog Putinu, koji je pod zapadnim sankcijama.

Taj bajkerski klub je odlučio organizovati ispraćaj za protjerane ruske diplomate, a njegovi članovi su ih pratili cijeli put kroz Sjevernu Makedoniju.

“Ove ruske diplomate i njihove porodice su non grata za makedonske vlasti, a za nas će uvijek biti dobri ljudi i naši prijatelji bez obzira na okolnosti. Doveli smo ih bezbjedno na makedonsko-srpsku granicu, poželjeli smo im sretan put, zdravlje, uspjeh, sreću i da se vidimo ponovo u boljim vremenima”, stoji u objavi vođe ruskog bajkerskog kluba.

Ranije je Detektor otkrio bliske političke veze koje članovi ogranka ovog kluba u Bosni i Hercegovini imaju s vlastima u Republici Srpskoj, a klub je imao važnu ulogu u aneksiji ukrajinske regije Krim te odvajanju pojedinih ukrajinskih regija još 2014. godine.

Detektor je utvrdio da se Ilija Serov nalazi na fotografijama koje su tada objavljene na Facebook profilu Lenina Jovanovskog, vođe “Noćnih vukova” u Sjevernoj Makedoniji. Jovanovski se deklariše kao makedonski nacionalista i veliki ljubitelj Rusije i Vladimira Putina.

Njegove objave na društvenim mrežama pokazuju da prisustvuje bajkerskim okupljanjima u kojima se veličaju Rusija, moto parade na Krimu i u Srbiji, a na jednom od skupova na Krimu vozio je rame uz rame s Putinom.

Iz Ministarstva vanjskih poslova Sjeverne Makedonije niti iz ambasade ove zemlje u Sarajevu nisu odgovorili na upit Detektora za potvrdu protjerivanja Serova i zahtjev za komentar.

Za Vladislava Davidzona, stručnjaka za postsovjetsku historiju i stipendistu Atlantskog vijeća, ruske obavještajne i sigurnosne službe i dalje su duboko uključene u operacije na Balkanu i nastavljaju istraživati slabosti širom regiona.

“Kako je Evropska unija izvršila pritisak unutar država EU, šaljući mnoge od njih kući u Rusiju, i otežala ruskim špijunima da djeluju koristeći diplomatsko pokriće – Rusi su prebacili resurse u zemlje na periferiji EU, gdje mogu nastaviti djelovati manje-više slobodno”, objašnjava Davidzon.

“Bh. slučaj je posebno tužan za mnoge od nas kojima je stalo do Ukrajine i zapadne kohezije”, dodaje.

Serov je danas ataše u ruskoj ambasadi u BiH, prema informacijama sa zvanične diplomatske liste BiH.

Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH koje pravi diplomatske liste, nije odgovorio na više upita Detektora, poslanih tokom nekoliko mjeseci, o podacima ruskih diplomata. Zato nije bilo moguće zvanično potvrditi identitete dvojice ruskih diplomata.

Detektor je, uz pomoć nezvaničnog izvora u Sjevernoj Makedoniji upoznatog s detaljima, potvrdio biografske podatke Serova, koji se poklapaju s podacima dva nezavisna izvora u BiH.

“Ljudi koji rade u obavještajnim službama Ruske Federacije dio su diplomatskog kora”, kaže Turčalo i dodaje da kroz takvu poruku treba preoblikovati vanjsku politiku BiH.

“Onemogućavaju da BiH provodi vanjsku politiku neovisno, da u određenom segmentu utiču na izbornu politiku, odnosno da budu fokusirani na političku opoziciju, što je generalno nešto što zapravo pripadnici ruskih obavještajnih službi, koji su tu u svojstvu diplomata, u različitim zemljama rade”, smatra Turčalo.

Utočište za diplomate nepoželjne u EU

Jednog od diplomata koji su sada u BiH, Antona Sokolova, protjerala je Hrvatska. Kako je za Detektor potvrđeno iz evropskog diplomatskog izvora i sigurnosnog izvora u BiH, Sokolov je bio među 18 diplomata koje je Hrvatska protjerala 11. aprila 2022. godine.

Njegovo ime nalazi se među ruskim zvaničnicima na diplomatskoj listi Hrvatske iz aprila 2022. godine. Tada je bio na funkciji drugog sekretara. Ali njegovog imena nema na listi objavljenoj godinu dana poslije.

Ime Anton Sokolov, kako se vidi u javno dostupnim podacima, objavljeno je na diplomatskoj listi Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine iz maja 2023., gdje se navodi da je imenovan na funkciju prvog sekretara Ambasade Ruske Federacije. Ovo je njegov drugi mandat u BiH.

Kako se navodi u godišnjem izvještaju hrvatske obavještajne službe, jedan od razloga za protjerivanje ruskih diplomata bio je prikriveni i nelegalni obavještajni rad u Hrvatskoj.

U ovom dokumentu nisu objavljena imena protjeranih diplomata, a Ambasada Hrvatske u BiH niti obavještajna agencija nisu odgovorile na zahtjev da potvrde identitet Sokolova, a Ministarstvo vanjskih poslova ove zemlje u odgovoru je navelo da se podaci mogu tražiti od Ambasade Rusije u Hrvatskoj.

Detektor je kretanje Sokolova pratio i preko objava na društvenim mrežama njegove supruge Ane Sokolove. Njeno ime je navedeno uz ime Antona Sokolova 2019. godine na diplomatskoj listi BiH, jer je Sokolov tada bio drugi sekretar ruske misije u Sarajevu. Nakon toga njeno ime nije navođeno na listama u kasnijim godinama.

Tokom prvog mandata prisustvovao je projekcijama filmova s ruskom ratnom tematikom, obilježavanju godišnjica i okupljanju “Besmrtnog puka” u znak sjećanja na Crvenu armiju.

Javno dostupni podaci koje je Detektor potvrdio iz dva nezavisna izvora u BiH, pokazuju da je Sokolov upravo iz BiH otišao u Hrvatsku, odakle je protjeran nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.

Prema javno objavljenim fotografijama i praćenjem profila Sokolove, moguće je utvrditi ove prelaske. U Petrovu 2017. godine njih dvoje su prisustvovali početku Festivala ruskog filma. U tom periodu, Sokolova je objavljivala fotografije iz brojnih gradova i s planina BiH.

Ana Sokolova je, kako se vidi na Instagramu, 17. aprila 2022. objavila fotografiju iz Varaždina u Hrvatskoj.

Devet dana kasnije, odnosno 15 dana nakon što je Hrvatska odlučila da protjeruje ruske diplomate, u objavi na istoj mreži Sokolova je obavijestila svoje pratioce o trećoj selidbi u godinu dana.

Kako je navela, spakovano je 1,5 tona privatnih stvari, a uslijedila su i 24 sata u autu.

U jednom od odgovora na komentare na tu objavu, Sokolova je otkrila i da je porodica prošla kroz provjeru na granici s Poljskom, a u sljedećem precizira da se porodica vratila u Moskvu.

Daljnje objave Sokolove sugerišu da je porodica provela izvjestan period u Rusiji. Sve do 21. januara 2023., kada Sokolova objavljuje novu fotografiju iz Bosne i Hercegovine.

Ana Sokolova nije odgovorila na zahtjev za razgovor upućen na njen Instagram profil.

Brojne zemlje Evropske unije protjerale su desetine nepoželjnih ruskih diplomata nakon početka invazije Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Ruske ambasade morale su smanjiti svoje misije ili protjerane diplomate zamijeniti novim.

U Bosni i Hercegovini ruska misija raste. Uskoro se očekuje otvaranje konzulata u Banjoj Luci, a na spisku ruskih diplomata u BiH jedan je već registrovan kao uposlenik konzulata koji još uvijek nije zvanično otvoren. Još uvijek nije saopćeno gdje će konzulat biti smješten. U isto vrijeme se u Banjoj Luci gradi ruski hram, jedan od najvećih na Balkanu.

Davidzon smatra da je kranji cilj Rusije, dugoročno gledano, da zadrži dijelove postjugoslovenskog prostora koji nisu integrisani u EU i NATO – BiH, Srbiju, Kosovo i druge – da se u budućnosti ne kreću u euroatlantskom pravcu.

“BiH je i dalje veoma važna kao mjesto iz kojeg mogu špijunirati Hrvate, Srbe i Kosovare”, kaže Davidzon.

Ranije istraživanje Radija Slobodna Evropa otkrilo je da je ruska misija povećana i u Srbiji, gdje je utočište našlo najmanje troje diplomata nakon što ih je na stotine protjerano iz zemalja članica Evropske unije ili stavljeno na “crnu listu”, za što je nekoliko zemalja kao razlog navelo sumnje u špijunažu. RSE je pisao kako se u Srbiji sada na listi nalaze 62 diplomata, u poređenju s 54 njih u martu 2022. godine.

Nakon protjerivanja iz Hrvatske, Sokolova je u julu ove godine u Službi za poslove sa strancima dočekao direktor. Prema vijesti na internet stranici Službe, direktor Žarko Laketa je Sokolova i još jednog uposlenika Ambasade upoznao sa izazovima rada s migrantima, ali i organizaciji, projektima i rezultatima Službe. Izvještaj navodi kako se Sokolov zahvalio Laketi za razmjenu informacija koje je dobio od njega te naglasio važnost “daljnjeg održavanja uspostavljenih profesionalnih veza i odnosa između Službe i Ambasade”.

Iz Službe za poslove sa strancima nisu odgovorili na dio upita za komentar sastanka sa Sokolovom, a u pisanom odgovoru su objasnili da nisu nadležni za postupanje prema diplomatima i da to radi Ministarstvo vanjskih poslova.

“U ovom slučaju kada imate osobu koju druga zemlja smatra aktivnim obavještajcem, kojeg kao obavještajna služba njegove države i štiti na različite načine, a nemate adekvatan kontraobavještajni rad u državi, onda je moguće da se on sastane i bude na različitim događajima, razgovara s bilo kime, prikuplja na taj način odgovarajuće podatke da ga zapravo sugovornik apsolutno ne doživljava na taj način drugačije nego kao običnog diplomatu”, kaže Turčalo.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH nije odgovorilo na upit Detektora da li je BiH protjerivala ruske diplomate. Zvanična saopćenja Ministarstva ne navode da se to desilo od početka ruske invazije na Ukrajinu, dok vlasti Republike Srpske na čelu s Miloradom Dodikom nastavljaju održavati čvrste odnose s ruskim vlastima.

Iz Obavještajne agencije također nisu odgovorili da li su vršili bilo kakve provjere dvojice diplomata koji su došli u BiH.

Turčalo kaže da je Ministarstvo vanjskih poslova, upravo imajući u vidu da su te osobe protjerane – jedna iz zemlje članice EU, a druga iz Sjeverne Makedonije – trebalo onemogućiti da one budu dio diplomatskog kora.
“Trebalo je – upravo kroz svoje kanale i činjenicu da oni daju odobrenje – onemogućiti da takva osoba bude dio diplomatskog kora”, smatra Turčalo.

Iz Ambasade Ruske Federacije u BiH nisu odgovorili na upit za komentar niti na zahtjev za razgovor sa Serovom i Sokolovom piše Detektor.