Bosna i Hercegovina je na drugom mjestu u Evropi po emigraciji, a na 140. mjestu u svijetu prema pokazatelju nazvanom "odliv mozgova".

Procjene su da je više od 60% kvalifikovanih naučnika, istraživača, univerzitetskog osoblja napustilo zemlju u posljednjih 20 godina. O ljudima koji odlaze i koji se vraćaju za Novi dan govorili su Edina Selešković – umjetnica i voditeljica razreda za dijasporu pri Internacionalnoj Akademiji nauka i umjetnosti u BIH, Draško Aćimović – ekonomista i bivši diplomata. U Geteborgu nas čeka Edin Osmančević – magistar ekonomije, aktivista i jedan od koordinatora Snage domovine, nevladine organizacije koja radi na mobilizaciji dijaspore na narednim općim izborima.

“Dijaspora se afirmisala u zemljama u kojima žive i u prilici je da pomogne BiH, trebamo bolju suradnju sa dijasporom. Velika je želja naših ljudi koji su vani da pomognu znanjem i iskustvom BiH. Meni je je drago da kroz ove aktivnosti imamo toliko kvalitetnih akcija i da se povezujemo”, kaže Selešković.

Kako doživljavamo bh dijasporu? Kao novčanik, bankomat, ili nešto treće? U Novom Danu N1 priča o bh emigraciji

Više informacija na - https://t.co/ugYAhx6MFC i na programu N1 pic.twitter.com/QKtCkkaguA

— TV N1 Sarajevo (@N1infoSA) May 19, 2022

Dijaspora se, kaže Aćimović, doživljava kao novčanik.

“Vrlo je teško bez strukturalnih mjera i političke zaštite o tome govoriti. Vrlo često mi padne na pamet jedan premijer koji je formirao vladu iz okruženja, sakupio ministre sa uspješnim karijerama vani. Rekao je napravili ste mnogo za druge zemlje i sad trebate uraditi nešto za svoju zemlju. Vrlo često razmišljam da bi trebalo bi nešto da se uradi i zato sam se vratio,” govori Aćimović.

Selesković dodaje kako sada možemo doprinijeti BiH bez obzira gdje živimo.

“Imate sad tehnologije i dostupnost da komunicirate i putujete. Termin vratili se ili ne, nema više smisla”, mišljenja je Selesković.

Osmančević je rekao da se slaže sa komentarima gostiju.

“Zaista se dijaspora doživljava kao novčanik ili bankomat. Isto tako se slažem da živimo u globalnom svijetu gdje prostorna udaljenost ne igra više toliki značaj. Putevi su kraći i to su veliki potencijali u budućnosti.”

Prvenstveno, poručuju, trebamo razmišljati na način da smo na istoj strani, i mi u BiH i van BiH.

“Želja da poboljšamo živote ljudi oko nas. Manjak institucionalnoga pristupa dijaspori, nemamo podatke ko su naši ljudi vani. Poražavajuće je da nema registra. Ove individualne inicijative su dobar primjer, ali sve te inicijative se moraju povezati i umrežiti. Za velike korake moramo biti povezani.”, govori Selesković.

“Ja sam u 11 država radio i to zaista nigdje nema osim u BiH da se uspjeh omalovažava. Vani ljude ne interesuju tuđi životi. Tu mantru ne možemo otkloniti osim da ljudi rade. Desetine hiljada ljudi želi da radi, ali nemaju šta da rade. Sistem im ne omogućava tako nešto. Za šest mjeseci možemo sistem učiniti dinamičnijim da ljudi rade, i ta mantra se više neće spominjati”, stava je Aćimović.

Osmančević kaže da registracija dijaspore koja će im omogućiti glasanje na Općim izborima u oktobru ide bez problema:

“Što se tiče glasanja na izborima oni su krucijalni i to je posljednja nada da se u BiH uvedu demokratske promjene. Dijaspora ima obavezu da se prijavi i da da svoj doprinos u mijenjanju političkih struktura koje društvo drže u statusu quo Na aplikaciji Izbori.ba imaju priliku da se prijave za izbore i da se smanjii rizik manipulacije kao prošle izbore kada su se postavljali uslovi da se dokaz u prebivalištu dostavi poštom. Proces registriranja dijaspore teče dosta dobro”.