Aktuelne teme, od priče o razvlašćivanju OHR-a, preko krize u funkcionisanju bh. vlasti, do prepiski na društvenim mrežama između ministra odbrane u Savjetu ministara BiH i kantonalnog zastupnika vezano za namjensku industriju – za N1 komentariše reditelj, direktor Narodnog pozorišta Sarajevo, Dino Mustafić.

Komentirajući informaciju u javnosti o navodnom smanjenju ovlaštenja Ureda visokog predstavnika (OHR), što bi trebalo razmatrati Vijeće za provođenje mira ove sedmice, Mustafić je kazao da zemlje poput Bosne i Hercegovine, u kojima postoji krhki mir, trebaju prisustvo međunarodnog faktora.

“Reagovao sam kao svaki zabrinuti građanin koji želi da se zemlja što prije priključi EU integracijama i da euroatlanski put ne bude ugrožen. Mislim da geostrateške okolnosti u kojima je BiH, zatim dominantan, veoma radikalan i zaoštren narativ u susjedstvu, i ako hoćete neke tendencije nakon EU izbora, ukazuju da zemlje poput BiH koje imaju krhki mir trebaju pomoć međunarodnog faktora, a naše ustavnopravno ustrojstvo računa na OHR kao na autoritet tumača Dejtona. Mi smo svjedočili mnogo godina unazad da se preko tumačenja Dejtona ova zemlja često pokušava razvlastiti, oduzeti njene atribucije suvereniteta i dovesti u pitanje njen teritorijalni integritet, a Schmidt je jedini ovlašteni tumac Dejtona ustava“, naglasio je Mustafić.

Smatra da rasprave o “izvornom Dejtonu” predstavljaju “proizvoljne, paušalne i populističke ocjene lidera, koji u trenucima kad se suočavaju sa ozbiljnim ekonomskim izazovima pribjegavaju onom što je emocionalno zapaljivo, a to je mit o ugroženosti naroda”.

“Zato mislim da su OHR i Bonske ovlasti donijeli ovoj zemlji u zadnjih 30 godina od uspostave mira i najbolje odluke koje su nas dovele u situaciju da su se otvorili pregovori za EU kandidacijski status, i mislim da je prerano govoriti o reduciranju OHR-a, svjestan toga da će morati kordinirano, sinhronizirano između EU integracija i OHR-a postojati saglasnost kad će da on odumre“, zaključuje Mustafić.

Schmidt popručuje – narednih 20 godina treba biti vrijeme promjena. Znači li to da će toliko trajati proces pridruživanja BIH EU i ko će do tada ostati ovdje?

“Neke procjene su bile do 2030. da bi se mogao okončati taj proces, to je očigledno dugotrajan proces. Često sam govorio, ne želim biti pesimist, ali siguran sam da oni poput mene koji su zabrinuti govore o generacijama iza nas. Možda će naša generacija biti svjedok, ali u nekoj poznoj dobi tih lijepih EU dana BiH. Ali sigurno da je OHR, sve ono u ovoj zemlji što je bilo progresivno i politički funkcionalno, morao da nametne“, rekao je Mustafić, spomenuvši neavno nametnute tehničke izmjene Izbornog zakona.

Je li na taj način Visoki predstavnik doveo do ove situacije i da li je to ugrozilo dignitet funkcije koju obavlja?

Mustafić smatra da to nije slučaj, te ističe da postoje određene zemlje EU koje su izložile vrstu sumnje ili želje da se smanje ovlasti Visokog predstavnika, a s druge strane postoje zemlje koje stoje na stajalištu da je smanjenje ovlasti u ovom trenutku “problematično, da ne kažem rizično”.

“Ne vidim da nakon Svesrpkosg sabora, nakon agresivne retorike iz Beograda, nakon Dodikovih svakodnevnih prijetnji secesijom postoji ijedan razlog i argument zbog kojeg bi ovlasti Visokog predstavnika trebale biti oslabljene”, podvukao je.

Komentirajući stavove da se odluke Visokog predstavnika odnose samo na Federaciju BiH, a ne na druge, Mustafić je pitao po kojem će izbornom zakonodavstvu biti održani predstojeći izbori, sugerišući da će svi politički subjekti se takmičiti na izborima upravo po nametnutim izmjenama Izbornog zakona BiH, a upitao je i zašto se predsjednik RS Milorad Dodik odaziva na proces suđenja, koji se odvija pred Sudom BiH.

“Nije to baš tako i toga su svjesni u EU. Mislim da se radi o diplomatskim kanalima ili lobiranju onih koji na balkanu ne žele vidjeti proces koji vodi stabilnosti ili miru”, dodao je.

Govoreći o ishodu izbora u Europskoj uniji i jačanju desnice, te koliko to može biti problem za BiH, Mustafić naglašava kako desnica sigurno nikad nije bila saveznik, kada je u pitanju proširenje na Zapadni Balkan.

“Možemo se žaliti na dosadašnju lijenost i tormost briselske administracije, ali mi drugog puta nemamo, nema alternative. Bez obzira na opravdane ljutnje, kritike i ogorčenost na zanemarenost BiH ili ludačke košulje koja se zove Dejton, koja ans je zbog složenosti postkonfliktnog procesa napravila zemljom s posebnim potrebama, sve su to stvari koje su BiH nažalost potrebne u ovom momentu. Ovoj zemlji je potreban jaki vjetar europskih saveznika, arsenal prijateljskih zemalja u kojim OHR sigurno ima važnu funkciju i djelatnost“, podvlači Mustafić.

Govorio je i o novopostignutom dogovoru SDA-SBiH-DF i zajedničkim kandidatima za načelnike, što su mnogi nazvali Trojkom 2.

“Mislim da je to ozbiljan politički izazov za akutelnu Trojku, to je posao oopzicije, napravili su jasan iskorak i izazov, bacili političku rukavicu Trojki, zato što su se konsenzualno dogovorili oko imena koja će podržati“, ističe Mustafić

Na kraju je poslao poruku političkim liderima.

“Želim jasno reći svim političkim liderima koji vode procese u zemlji da su ljudi zasićeni uskostranačkih interesa gdje su partije postale preduzeća, skup interesne grupe. Žele vidjeti jasne programe, viziju, promjenu paradigme, obračun s korupcijom, žele vidjeti struku, viziju, sposobnost, kompetenciju. Ako se zapinje oko koalicijskkih lista, ako se podređuju unutar stranačkim previranjima i onemogućuju zajednički nastup, onda to tu grupaciju diskreditira, tu mislim na sadašnju Trojku. Ovo jeste svojevrsni test za izbore 2026. Opozicija radi svoj posao, trojka mora sad odgovoriti”, zaključuje.