Samo u 2023. godini Njemačka je planirala deportaciju 74.622 osobe prema Dublin III uredbi, pri čemu su najviše zahtjeva poslali Hrvatskoj i Italiji. Da li je naša zemlja spremna za povećanu readmisiju migranata koji su ušli u EU preko Balkanske rute pitali smo Žarka Laketu, direktora Službe za poslove sa strancima BiH.

Govoreći o sporazumima o readmisiji između BiH, Hrvatske i Srbije te problemima u njegovoj implementaciji, Laketa je naglasio da se politika Europske unije po pitanju migracija pokazala kao “promašaj”, te samim tim pojedine zemlje članice zatvaraju svoje granice, potpisuju sporazume sa zemljama ne-članicama u smislu povratka migranata.

“Što se tiče sporauzuma o readmisiji sa Hrvatskom, Crnom Gorom i Srbojom, mogu da kažem da otkad sam direktor, skoro dvije godine, mi smo primjenjivali sporazume onako kako je potpisano, kako zakoni odnosno sporazumi nalažu. Sa Hrvatskom odnosno EU imamo bilateralni sporazum i na osnovu njega do sada smo imali određene zahtjeve, negdje oko 7,400 zahtjeva u ovoj godini po sporazumu o readmisiji, i mi smo utvrdili da je negdje oko 4,500 ušlo iz BiH u EU i realizirali smo oko 2,900 zahtjeva”, naglasio je.

Kada je u pitanju sporazum sa Srbijom, Laketa ističe da brojke odnosno sporazum sa Srbijom je poboljšan znatno u odnosu na prethodnu godinu.

“Da ima problema – ima, imali smo 800 zahtjeva prema Srbiji, realizovano je oko 15 posto, ali želim istaći da je saradnja, pogotovo dolaskom promjene u policijskoj strutkure u Srbiji, uprave granične policije, je unaprijedila i nadam se da u ovoj i sljedećoj taj dio sporazuma će se povećati”, naglašava.

A zbog čega je prisutna razlika između implementacije sporazuma između Bih i Hrvatske s jedne strane, i BiH i Srbije s druge strane.

“Osnovni problem je što se Služba za poslove sa strancima BIH bavi s migrantima kad već uđu u BiH. Migranti koju prođu granicu dođu kod nas u Sarajevo ili Bihać i mi ih registrujemo. Da bi podnijeli zahtjev da nekog vratite morate utvrditi da je on ušao iz pravca Srbije ili Crne Gore, to su najveći problemi. Što se tiče istočne granice, želim istaći da imamo izuzetno dobru saradnju”, naglašava uz napomenu da bi granična policija trebala biti ta koja će uz Službu za poslove sa strancima utvrditi činjenice da bi migranti bili vraćeni.

Pojašnjavajući skraćeni postupak vraćanja migranata, Laketa pojašnjava da je ključ skraćenog postupka trenutak kada granične policije dvije zelje na licu mjesta utvrde činjenice, na licu mjesta zateknu migrante, te se odmah prelazi na pisanje zahtjeva.

Preko 16 hiljada migranata Njemačka  hooće da vrait Hrvatskoj. Da li BIH ima spreman plan kako ne bi postala hot spot za migrante?

“Podaci koje imamo i operativne stvari s kojima raspolaže Služba govore, a i brojke koje imamo u BiH govore da nećemo postati hot spot. Migranti moraju da prođu veliku rutu da prođu BIH i dalje u EU. Trenutno imamo oko 900 migranata u kampovima, brojke su promjenjive, a kapaciteti su 5,000 u sva četiri centra u BiH”, podvukao je Laketa.

Opširnije o ovoj temi u videu gostovanja.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje