Federalni zavod za programiranje razvoja izvršio je analizu mjera koje je Vlada Federacije BiH poduzela na ublažavanju ekonomskih posljedica pandemije, te je utvrđen rast zaposlenosti za oko 15.000 radnika, a za izvoz u industrijskom sektoru potrošeno je blizu 30 miliona KM za 391 poslovnog subjekta.

– U ovom sektoru zabilježen je rast zaposlenosti, sa 31. decembrom prošle godine, za 3,34 posto odnosno 1.077 novozaposlenih. To znači da je mjera iz Uredbe o interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima donijela značajan i vidljiv rezultat. U odnosu na 30.09.2020. kada je broj zaposlenih iznosio 32.271, na kraju prošle godine je 33.346 radnika evidentirano u industrijskom sektoru – izjavio je u razgovoru za Fenu direktor Federalnog zavoda za programiranje razvoja Ljubiša Đapan.

U prvom kvartalu ove godine industrijska proizvodnja u Federaciji je porasla za šest posto u odnosu na isti period prošle godine. Najveći rast je ostvaren u prerađivačkoj industriji 6,9 posto, drvnoj, papirnoj i grafičkoj 10 posto, zatim hemijskoj, farmaceutskoj i industriji gume i plastike 5,4 posto i metalnoj, elektro i automobilskoj industriji za čak 42,9 posto.

U oblasti prometa i komunikacija Đapan kaže da je također zabilježen rast zaposlenosti za 124 a pomoć je dobilo ukupno 176 poslovnih subjekata dok je, kao finansijska pomoć isplaćeno blizu 20 miliona KM.

Kada je o poljoprivredi i prehrambenom sektoru riječ, rast zaposlenosti je bio za 40 a u turističkom i ugostiteljskom sektoru pomoć je dobilo 340 subjekata zahvaljujući sredstvima u iznosu od 30 miliona KM. Predstavljajući rezultate analize, Đapan navodi da je u martu ove godine zabilježen rast broja turista u Federaciji za 8.740 u odnosu na mart 2020. godine. Također, i rast noćenja za 19.174 (mart 2021. – 51.055 noćenja, a mart 2020 – 31.881 noćenja).

Navedena sredstva su, kako ističe, spasila zatvaranje firmi, pozitivno uticala na očuvanje likvidnosti i sačuvala radna mjesta.

Analiza je pokazala i to da je najniži nivo zaposlenosti bio u maju 507.617, da bi se nakon tri mjeseca nakon stupanja na snagu Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica povećala za 10.000 ljudi.

Zatim je 31. jula uslijedio transfer nižim nivoima vlasti i stupanje na snagu Uredbe o interventnim mjerama, što je dovelo do kontinuiranog rasta i u aprilu ove godine kada broj zaposlenih iznosi 522.251.

– Zahvaljujući mjerama Vlade zaposlenost se za manje od godinu dana uspjela povećati za oko 15.000 radnika u odnosu na najniži nivo tokom pandemije – konstatovao je Đapan.

U posljednja tri kvartala 2020. godine i prvom kvartalu ove godine, zabilježen je neznatni pad direktnih poreza u procentu od 0,9%, što je omogućilo rast penzija u julu prošle godine za 2,8%.

Govoreći o izvozu podvukao je da je u prva tri mjeseca ove godine Federacija zabilježila drugi najbolji izvozni rezultat u historiji, te kaže da pokrivenost uvoza izvozom trenutno iznosi 66 posto i da nikada nije bila veća.

S obzirom na činjenicu da je došlo do povećanja javnog duga za 10,2 posto, te da učešće javnog duga u BDP-u na kraju prošle godine iznosi 27,9%, može se reći da stanje duga u Federaciji nije ni blizu kritične tačke koja bi ugrozila stabilnost fiskalnog sistema.

– Dakle, poduzete mjere Vlade osigurale su stabilnost budžeta i redovno servisiranje svih obaveza prema područjima pogođenim pandemijom. To znači da isplata penzija, plaća, socijalnih, boračkih i drugih naknada kao i subvencija privredi nisu kasnili niti jednog dana, što je pozitivno uticalo na životni standard građana Federacije i doprinijelo održavanju ukupne likvidnosti FBiH – kazao je Đapan.

Podsjeća, da su najznačajnije mjere donešene Zakonom o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, koje se, između ostalog odnose na subvencije doprinosa u mjesečnom iznosu od 244,85 KM, zatim obustavu obračuna zatezne kamate na javne prihode, ukidanje obaveze plaćanja akontacija poreza na dobit i dohodak, prekid prinudne naplate i formiranje Garancijskog fonda sa kapitalom od 100 miliona KM.

U ovoj godini Vlada nastavlja donositi nove mjere tako se predviđa dodatna pomoć privredi u iznosu od 150 miliona KM, transfer nižim nivoima vlasti od 230 miliona KM za pomoć određenim sektorima privrede, te dodatnih 60 miliona KM za zdravstveni sektor.

– Osim toga, za podršku zapošljavanju bit će utrošeno oko 50 miliona KM preko Zavoda za zapošljavanje, a za dodatno jačanje Garancijskog fonda predviđeno je 25 miliona KM, te za sufinansiranje troškova kamate za korisnike Garancijskog fonda 15 miliona KM – poručio je Đapan u razgovoru za Fenu povodom prezentiranja Analize mjera Vlade na ublažavanju ekonomskih posljedica pandemije.