Međunarodni je dan pismenosti, a pismenost je preduvjet za učenje i širenje znanja, vještina, stavova i vrijednosti u održivim društvima. U BiH političke elite godinama zanemaruju obrazovanje, a koliko se umjesto pismenosti cijeni nepismenost pokazuje činjenica da se među zadnjim tačnim podacima još uvijek koristi popis stanovništva sačinjen prije jedne decenije.
Danas okvirno znamo da je svaki drugi učenik u BiH funkcionalno nepismen. I mladi su svjesni da u digitalnom svijetu, na ulici, ali i u učionici vlada opća nepismenost.
Razgovarali smo sa njima.
“Kao učenica osmog razreda osnovne škole koja se koristi društvenim mrežama moram priznati da se često susrećem s drugarima i drugaricama koji se ne pridržavaju pravopisnih pravila”, ističe nam jedna od sagovornica.
“Većinom počinju rečenice sa malim slovima, imena pišu malim slovima, nema tačke i zaraza”, nastavljaju se odgovori.
“Naša generacija je dosta izložena vulgarizmu i uličnom govoru, kad odemo na trening dosta se čuje nepravilnosti ili u školi čak”, primjetili su.
“Mislim da pravopis gradi veliku sliku o nama i da je bitan zato što ukazuje koliko smo obrazovani i koliko smo usvojili gradivo iz škole”, ističu neki od mladih sagovornika N1.
Šta nam ističu o čitanju?
Poražavajući su podaci da su najčitanije knjige u našim bibliotekama lektire, što pokazuje na smanjenje interesa za čitanje.
“Čitanje knjiga je itekako važno jer time obogaćujemo svoj rječnik i možemo da vodimo svakodnevno ljepše razgovore i važno je da ne ignorišemo ono što pročitamo knjigama nego da to primjenjujemo u svakodnevnom životu”, nastavljaju nam isticati djeca svoje opaske.
“Ukoliko mi imamo obimno znanje o toj nekoj temi ili lekciji koju obrađujemo, nije dovoljno da mi to samo znamo, već da lijepo iskažemo, lijepo objasnimo onima koji slušaju”, dodali su.
“Ako se ne znamo lijepo izražavati i lijepo govoriti riječi, a tako puno znamo, možda nećemo dobiti šansu da to ponovo kažemo”, primjetili su.
“Ljudima ćete najbolje manipulisati tako što ćete smanjiti stopu pismenosti”
Obrazovanje je ključno za smanjenje stope nepismenosti, ali kod nas se još govori o općoj pismenosti, dok se u svijetu razvijaju funkcionalna, timska, kreativna, digitalna i mnoge druge pismenosti.
“Čini mi se da smo zadovoljili sa ovom osnovnom pismenošću, da znamo čitati i pisati, i sve druge pismenosti i usložavanje ovoga koncepta na neki način se zatvara, a obrazovni sistem nažalost čini kontra uslugu tome, ne opismenjava, prije bih rekao da raspismenjava buduće drušvo. Uz obrazovanje vlast snosi odgovornost za nepismenost stanovništva. Nivo pismenosti predstavlja veliki izazov za društvo i vladajuće strukture, no pismena nacija nije u prioritetima političara u BiH, a jasno je i zašto”, stava je Namir Ibrahimović, iz udruženja “Coi Step by Step”.
“Najbolji način kako manipulirati ljudima je tako što ćete smanjiti stopu obrazovanosti populacije, što ćete ih onepismeniti što više da biste vršili jasno indoktrinaciju. Jer nepismenost proizvodi kako ljudi glasaju na izborima”, dodala je Jasna Duraković, federalna ministrica obrazovanja i nauke.
Namir Ibrahimović ističe da ono što vidimo u javnom prostoru su javne ličnosti, političari pa čak i univerzitetski profesori koji ne vladaju pismenošću i nisu u stanju jasno, konkretno i jednostavno se izražavati. Nepismena osoba ne donosi odluke i pogrešno razumije stvari.
“Doslovno svaki nepismen čovjek je upotrebljiv za bilo koju stvar, ideologiju ili zlo. I u usuštini prođe kroz život da za takvu osobu odluke donose drugi”, dodao je Ibrahimović.
U zemlji u kojoj svi žele bolji život toliki je procenat nepismenih ljudi. Stoga ne treba zaboraviti da je pismenost neophodna za prosperitet, funkcionalnost i kvalitetniji život.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!