U vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika povrede pirotehničkim sredstvima su veoma česte i ostavljaju ozbiljne posljedice na zdravlje. Najugroženija su djeca, posebno ona atipičnog razvoja. Uznemirujuća statistika se uočava i kod životinja. Zašto ne bismo trebali koristiti pirothenička sredstva zbog ugroženih kategorija pojasnili su nam Mirjana Gavrić, dječija psihoterapeutkinja i kinolog Nedim Šuta. Oboje su saglasni da upotreba pirotehnike ukazuje na nedostatak empatije, ali narušava i prirodni ekosistem.

“Djeca se ne rađaju sa potrebom da bace petardu”

Sa psihloškog aspekta nema nijedna prednost korištenja pirotehničkih sredstava, naglašava nam na početku razgovora dječija psihoterapeutkinja.

“Čak i odraslima treba vremena da savladaju strah od iznenadnog zvuka, a djeca tu sposobnost vježbaju vremenom, njih taj osjećaj preplavi, posebno djecu sa određenim poteškoćama. To može da bude i traumatsko iskustvo, a ne stres samo u jednom momentu, može da ima dugoročne posljedice, fobije, civilni PTSP. Djeca se ne rađaju sa potrebom da bace petardu, to je nešto što oni nauče. Važno je znati da naša ponašanja štete drugima”, upozorava nas psihoterapeutkinja Gavrić.

Također, naglašava da će djeca kojima omogućimo doze adrenalina koje nastaju upotrebom pirotehnike – jednostavno uvijek htjeti još. Odrasli time direktno ugrožavaju djecu dajući im dozvolu.

Podsjeća na veliki broj stanovnika u BiH koji se još uvijek bore sa PTSP-om, ali i drugim iskustvima poput polava i zemljotresa, koje pirotehnika može reaktivirati.

Kako životinje to podnose: Traume su često kobne

Za razliku od djece i odraslih, kod životinja je završetak traume puno kobniji, priča nam kinolog Nedim Šuta.

“Statistika pokazuje da preko 5 000 pasa i mačaka, a da ne govorim o pticma, izgube živote u novogodišnjoj večeri. Postavlja se pitanje zašto smo izgubili empatiju? Zašto u prazniku koji treba predstavljati simboličan ulazak u nešto novo mi učinimo da toliko životinja izgubi živote?”, pita se Šuta.

Posdjeća i da su ljudi i životinje u konstantnoj sinergiji.

“Ubistvom velikog broja ptica doći će do onečišćenja životne sredine, gdje dolazi do razvoja virusa i bakterija. To izaziva disbalans u ekosistemu, a za samo nekih desetak minuta zabave. Najtužnije od svega je što mi zbog euforije i adrenalina koje doživljavamo kad upotrebljavamo pirotehniku – gubimo empatiju”, upozorava sagovornik N1.

Naglašava kako pirotehnička sredstva oponašaju prirodnu katastrofu za jednu životinju. U tijelu životinje se izluči toliko hormona stresa koji jednostavno može dovesti do prestanka rada srca, ali i devijacije u ponašanju brojnih kućnih ljubimaca.

Preporuka ovog stručnjaka za sve one sa kućnim ljubimcima je da ih tokom novogodišnje večeri sklonu, da sve obaveze završe tokom dana, da se njihove kućice prekriju dekom, ali i da ih postepeno navikavaju na zvukove visoke frekvencije.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad