Posljednji slučaj samoubistva mladića iz Laktaša alarmirao je bh. javnost i ponovo pokrenuo pitanje negativnog uticaja društvenih mreža. Ako uzmemo u obzir da djeca uzrasta od 9 do 17 godina svakodnevno koriste internet, 80% njih koristi mobilni internet, a u 90% slučajeva imaju naloge na društvenim mrežama, onda razlog za brigu nije mali.

Razlog zbog kojeg su djeca i mladi lake mete u digitalnom prostoru je u činjenici da u tom uzrastu nemaju razvijeno kritičko mišljenje. Da bi se odbranili od manipulacija na društvenim mrežama, ključna je uloga roditelja još u najranijem djetinjstvu.

“Razvojno je očekivano da djeca teže ka grupi i da tokom adolescencije društvo postaje važan segment njihove socijalizacije i pripadanja. Ali, s druge strane, važno je učiti djecu i osnaživati ih u najranijem djetinjstvu da kažu “ne”. Vrlo često roditelji kada im se dijete suprotstavlja, reaguju tako što kažu “ne smiješ mi reći NE, kakav je to način, a onda očekuju da se njihovo dijete suprotstavi grupi”, upozorila je psihoterapeutkinja Snježana Cvjetković.

Pored toga, ključ je i u doziranju pristupa pametnim uređajima.

“Imate roditelje koji svjesno djeci od dvije ili tri godine daju iPod, tablet, da bi kupili sebi vrijeme. Postoji aplikacija “family link” koja je vrlo korisna gdje vi svom djetetu možete odrediti koliko sati može koristiti telefon, za svaku pojedinačnu aplikaciju možete odrediti koliko je može koristiti. Minuta, ne sati”, predložila je profesor pedagogije Vesna Filipović.

A, upravo zbog potrebe za socijalnim prepoznavanjem, koje je izostalo tokom djetinjstva, mladi imaju potrebu da ih se pozitivno vrednuje u virtuelnom prostoru. I to brojem lajkova i komentarima koji iz odobravanja veoma lako prelaze u cyber nasilje. Dio rješenja je osmisliti obrazovne programe koji bi djecu učili većoj toleranciji i empatiji da bi bili u stanju da prepoznaju posljedice i svojih i tuđih riječi.

“Mladi nisu svjesni kad prelaze granicu ukusa. Kad prelaze granicu slobode, zarad silnih pregleda, podjela… Tu je klasično “cilj opravdava sredstvo”. Imam iskustva u razgovoru s djecom tokom predavanja gdje vidim na koji način oni nisu uopšte upoznati da njihove pkreti na društvenim mrežama mogu da izazovu neke negativne tendencije. Čak im kažem “nemojte vi da dođete u stanje da ubijete nekoga”, pa me onako čudno gledaju”, ispričao nam je sociolog Vladimir Vasić.

Više detalja u prilogu Tatjane Drljić.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad