14 godina je prošlo od presude u slučaju Sejdić i Finci pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu. Dok politički partneri u Federaciji pripremaju teren za nove pregovore o izbornoj reformi, mnogi pak sumnjaju u iskrenost njihovih najava da idu i ka implementaciji ove i niza drugih presuda za diskriminaciju donesenih pred najvišim Sudom za ljudska prava. Apelanti se i danas bore, iako znaju da su upravu. Ova pitanja opterećuju odnose u Bosni i Hercegovini više od deceniju, no prioriteti političkih elita uvijek su daleko od jednakih prava za sve.
Vijeće Evrope prije samo nekoliko dana uputilo je zahtjev bh. vlastima da hitno prestanu ignorisati presuda Evropskog suda za ljudska prava kojima bi se eliminisala diskiminacija po etničkoj osnovi. Komesarka za ljudska prava procijenila je, kako je ignorantski odnos spram ovih presuda, izvor brojnih problema u društvu.
“Duboko usađeni ‘etnički ključevi’ u ustavni sistem zemlje, na državnom i entitetskom nivou, tokom godina su pojačali podjele duž etničkih linija, što je negativno uticalo na stanje ljudskih prava u zemlji. Povećane prijetnje miru i stabilnosti, porast govora mržnje, veličanje ratnih zločinaca i nesankcioniranje poricanja genocida, samo su neke od negativnih posljedica”, kaže Dunja Mijatović.
U koalicionom Sporazumu lideri političkih stranaka su se obavezali da u roku od šest mjeseci, nakon formiranja vlada na svim nivoima, usvoje ograničene izmjene Ustava i Izbornog zakona, kojim bi implementirali među ostalim presude, Sejdić i Finci, Pilav, Zornić, Šlaku. No, opozicija sumnja u namjere vladajućih.
“Ja odgovorno tvrdim da kada HDZ pregovara da se te presude neće provesti. Zato što poučen ranijim iskustvom HDZ npr provodi presude Evropskog suda na način da predloži da se članovi Predsjedništva zovu hrvatski član Predsjedništva i ostalih, bošnjački član Predsjedništva i ostalih, srpski član Predsjedništva i ostalih. To se kosi direktno s presudama Evropskog suda”, kaže Milan Dunović, zastupnik DF u PSBiH.
Apelant Jakob Finci, bio je siguran da će se Ustav mijenjati nakon što je BiH primljena u Vijeće Evrope, prije više od 20 godina. No, diskriminacija je nastavljena. Uslijedila je, kaže Finci, presuda u korist Bosne i Hercegovine, a ne protiv kako to neki predstavljaju.
“Dovoljno je da napišete da se u Predsjedništvu ako se biraju tri člana, ako nam uopšte trebaju tri člana, sa strancima se zezamo kako je nemoguće ovdje izvršiti atentat na šefa države. Samo promjena rečenice koja će glasiti da se biraju ako trebaju tri, tri člana se biraju od čega jedan iz RS, dva iz FBiH a više od jednoga ne mogu biti pripadnici istog konstitutivnog ili grupe ostalih”, ističe Jakon Finci, apelant.
Svi su političari za ovaj prijedlog, deklarativno. Praksa pak pokazuje da nisu. Više ni Evropa, kaže apelant Finci, ne zna šta da radi. Ostaviti po strani, ili forsirati kao prioritet? Stavovi su se kroz godine mijenjali. Ništa nije funkcionisalo. No, voda je došla do grla nakon statusa kandidata za EU. Iz ugla akademika iz susjedne Hrvatske, ključni problem je opstanak izvornog Dejtona.
“Sjećam se vrlo dobro uvijek je lebdjela jedna teza iznad tog Sporazuma, evo sad je potpisan hvala Bogu, više ljudi ne ginu, a za koju godinu ćemo potpisivati Dejton 2 koji će biti neki konačni sporazum. Dejton 2 nikad nije potpisan. Nažalost rekao bih bih logična kosekvenca jednog sistema koji po sebi je posve kontradiktoran”, kaže Ivo Goldštajn, Filozofski fakultet Zagreb.
Mnogi pak smatraju i da je Visoki predstavnik, Christian Schmidt svojim posljednjim odlukama udaljio Bosnu i Hercegovinu od principa građanske države kojoj teži veliki broj Bosanaca i Hercegovaca ali i na koju pozivaju evropske presude. Jednaka prava za sve, ne samo za konstitutivne. Na potezu su ponovo političari, koji se na ovom polju već decenijama, nisu iskazali.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Pročitajte više
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!