Raste broj onkoloških pacijenata u BiH. Sredstva u Fondu solidarnosti FBIH nedovoljna su da pokriju terapije svih pacijenata. Evropa i svijet fokus stavljaju na imunoterapije, a bh. pacijenti sve duže čekaju na svoju hemoterapiju. Za Novi dan govorili su predsjednica udruženja Renesansa Enida Glušac, dr. Amina Jalovčić Suljević - onkolog i Riad Hajdarević - naučnik iz BiH koji radi u Norveškoj I Istražuje nove metode liječenja kancera.
Porast novootkrivenih
“Mi državnog registra nemamo, ne znamo koliko ljudi godišnje oboljeva, na koji način naše terapiju djeluju, koji su nam tumori najčešći…” Govori Amina Jalovčić Suljević, dodajući da nemamo adekvatne podatke i zbog toga ne mogu planirati sljedeću godinu.
“Naše iskustvo govori da do početka covid pandemije, 9 do 10 posto godišnje je bio broj novodijagnosticiranih slučajeva. Iza pandemije taj se broj povećao do 30 posto. Dnevno nam kroz našu kliniku prođe između 400 i 450 pacijenata, ne samo što imamo porast novootkrivenih, nego što nam i stari pacijenti kvalitetno i dobro žive. Maligna bolest je bolest 21. stoljeća. Ona nam je postala sve bliža i češća”, navela je Jalovčić Suljević.
Njen najmlađi pacijent je 14-godišnji dječak. Ističe da se granica spušta, te da su pacijenti dovedeni u situaciju da ih je stid što su bolesni, da mole i prose, jer se liječe na jedan nedostojanstven način.
Koliko se liječenje i tretman onkoloških pacijenata razlikuje u Norveškoj, pitali smo Riada Hajdarevićevića, naučnika iz BiH koji radi u toj zemlji.
“Drugačije je nego u BiH. Pogledate samo registar oboljelih, on se vodi već 50-ak godina. Ovdje je rak postao destigmatizirian kao bolest. Primanje imuno terpije, radi se već minimalno 20 godina. Ona je postala sastavni dio terapija pored citostatika”, navodi Hajdarević.
Pomoć kroz životinjske modele
Jalovčić Suljević ističe i da se onkologija mijenja brzinom svjetlosti.
“Za karcinom pluća, prošle godine, 16 puta u toku jedne godine, smjernice su promijenjene. Svo znanje koje ste imali o liječenju bolesti i smjernice su izbrisane i postavljene su nove”, rekla je.
Zbog liste čekanja sigurno da umre veći broj pacijenata jer nemaju priliku da se liječe.
“Pokušava se sve u ovoj zemlji politizirati pa i ovi pacijenti. Ovo nije problem ove Vlade, ovo je problem posljednjih 10 godina”, kazala je Jalovčić Suljević.
Hajdarević je pojasnio i šta je imunoterapija i koliko se razliku od hemoterapije.
“Imunoterpijerapija je širok pojam. Ona obuhvata i terpiju antitijelima koja je kod nas dostupna za liječene malignih oboljenja, ali i za neki vid naprednijih terapija. Ona se vrlo rijetke daje sama, nego ide u protokolima koji u sebi imaju više vrsta citostatika”, rekao je.
Trenutno sada radi i na projektu gdje koriste ćelije koje modificiraju ozračje tumora, gdje pokušavaju kroz životinjske modele.
“Uzme se tumor pacijenta i ubrizga se neka životinja koja nema imuni sistem, gdje tumor od pacijenta raste i na njemu testirate raznorazne lijekove, off label također, neke terapije koje su bile indicirane za druga oboljenja, i onda pokušavate da napravite off label kombinaciju koja bi pomogla tom pacijentu”, pojasnio je Hajdarević.
Određene farmaceutske kuće se povukle
Predsjednica udruženja Renesansa Enida Glušac istaknula je da su prije nekoliko dana poslali dopis Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja sa upitom koliko je pacijenata, a pitali su i koliko je novaca potrebno da bi se ukinule liste čekanja. Odgovore nisu dobili, a bitni su im kako bi znali kako dalje.
Govorila je i o još jednom gorućem problemu.
“U kakvom mi aspurdistanu od države živimo pokazuje i da se kod nas na donirane lijekove plaća PDV, tako da farmaceutske kompanije koje bi bile rapoložene da doniraju određene lijekove, to im stvara dodatni trošak, jer pored marže od 10 posto, plaćaju i 17 posto PDV, što znači 27 posto na ukupnu cijenu lijeka, a radi se o lijekovima koji koštaju na desetine hiljada maraka na mjesečnom nivou. U našoj državi mi sa jedne strane imamo farmaceutske kuće koje nabave dovoljnu količinu lijekova, međutim Zavod u određenom vremenskom periodu ne uspije da otkupi te lijekove, tim lijekovima ističe rok, i onda farmaceutske kuće su na dodatnom trošku, jer nisu prodali lijekove, a i moraju plaćati uništavanje lijekova. Sa druge strane, imamo pacijente koji umiru čekajući na iste te lijekove. Imamo određene farmaceutske kompanije koje su se povukle, a pitanje je šta će se desiti ako se i ostale povuku”, zabrinuto će Glušac.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare