"Evaluacija prehrambenih navika i provođenja nutritivne terapije oboljelih od karcinoma dojke" bila je tema u Novom danu na N1. Specijalistkinja nutricionizma Emina Maleškić provela je opsežno istraživanje o ovoj temi i pripremi vodiča za ishranu onkoloških pacijenata. O naučno utemeljenim činjenicama o ishrani onkoloških bolesnika govorili smo danas sa našom sagovornicom.

Maleškić je istakla da je veza između kvaliteta života i ishrane sve veća i da je riječ o neraskidivoj vezi.

“Uz odgovarajuću i ciljanu terapiju i takvu ishranu, produženje života je postalo sve veće i tu govorimo o godinama, a ne mjesecima. Time značaj kvaliteta života postaje veći pa je ishrana postala sastavni dio kompletnog onkološkog tretmana pacijenta. Ja bih rekla da je važna ishrana od samog početka, prije dijagnostike, ali i nakon dijagnoze i tretmana, ali i nakon onkološkog liječenja budući da ti pacijenti imaju određenih promjena na probavnom traktu zbog utjecaja terapije koju su primali”, pojasnila je Maleškić.

Nakon njenog saznanja da na području BiH ne postoji vodič, odnosno, smjernice za ishranu onkoloških bolesnika, to joj je, kako kaže bio okidač koji je pokrenuo priču o izradi njenog rada.

“Zaista se ne posvećuje dovoljno pažnje. Ne mogu nikome to staviti na teret, zašto se ne posvećuje, zašto nemamo vremena za pacijente, to nije posao medicinskih sestara već specijalista nutricionizma i na mjestima gdje se onkološki pacijenti liječe. I o karcinomu dojke trebamo pričati tokom cijele godine, a ne samo u oktobru kada je to mjesec koji je posvećen ovoj bolesti”, dodala je.

Dalje je istakla da su takvi pacijenti kada je riječ o ishrani na neki način prepušteni sami sebi.

“Meni je nekako bila ideja da idem u tom smjeru kada već želim specijalizirati nutricionizam i time se baviti da se onda striktno bavim onkološkim pacijentima i napravim vodič koji će sutra biti njima vodilja. Karcinom dojke je vrlo specifična i heterogena bolest. Vrlo je kompleksna i nema nekakvo univerzalno liječenje za tip karcinoma pa tako svaki pacijent zahtjeva individualan pristup, Mogu reći da su to neke opće smjernice kako bi im olakšali taj najteži životni put, ali personalizirani pristup je jako bitan. Pacijentice oboljele od karcinoma dojke imaju neke druge neželjene pojave koje im se javljaju zbog terapije koju primaju jer vas niko ne upozori ni kada idete ljekaru da vam neke namirnice iz vaše svakodnevnice mogu stvarati određene indikacije s lijekom”, navela je Maleškić.

Tokom njenog istraživanja došla je do podataka da su pacijentkinje same istraživale šta trebaju konzumirati, što, kako kaže, nije nimalo dobar podatak. Kazala nam je i kakva ishrana treba biti za pacijentice oboljele od raka dojke.

“Generalne smjernice su da ona treba biti uravnotežena, ravnomjerna i pravilna na neki način. Osnova je da prilikom dijagnoze svaki pacijent prođe dijagnozu nutritivnog statusa jer nenamjeran gubitak težine kod pacijenati i prije dijagnoze može jako loše utjecati na klinički ishod liječenja. Najbolje je da budu manji obroci. Kako odmiče proces liječenja, pacijenti imaju sve manje apetita i averziju prema hrani, pojavljuju se razni problemi koje uzrokuje kemoterapija. Pacijenti često izbjegavaju uzimanje enteralnih dodataka, ali mišljenja sam da je treba uzeti pogotovo kada dođe do bilo kojeg stanja pothranjenosti. Ona je obogaćena svim potrebnim proteinima koji su neophodni za organizam pacijenta”, navela je naša sagovornica.

Naglasila je da se svaki karcinom tretira na drugi način, pa je tako u smjernicama koje su u izradi navela da bi se ishrana pacijentu trebala prilagoditi u zavisnosti od toga u kojoj je fazi liječenja.

“Na nekim pacijentima je pokazalo da restriktivni režimi, ukidanje određenih namirnica nisu dali neke pozitivne efekte u smislu smanjenja mučnine. Držite se onoga što ste jeli i samo se tome prilagođavate. Kao onkološki bolesnik teško će ko uzeti vruću hranu, ona treba biti prilično ohlađena. Prije kemoterapije ne treba uzimati velike količine hrane, treba mnogo pažnje obratiti na tečnost što pacijenti zaborave. Naglasila bih i uzimanje raznih dodataka prehrani što pacijenti često uzimaju, ali niko ih ne upozorava da oni mogu biti štetni jer ne odgovaraju za svaki tip karcinoma. Razne čajne mješavine mogu doći u interakciju sa primarnom terapijom što može izazvati više štete nego koristi. Tako da bi trebalo voditi računa i o tom aspektu”, ispričala je Malešić.

Primijetila je tokom istraživanja da pacijenti u BiH konzumiraju pekarske proizvode i tjesteninu u velikim količinama.

“Postojala je nekada teorija da uzimanjem šećera hranimo i karcinom. Sve stanice u našem tijelu trebaju glukozu, ali je isto vole i ćelije raka. Međutim, ne bih preporučila da se unos šećera u potpunosti izbaci i ne unosi u organizam jer to ima emotivni i psihološki efekt na pacijenta, a organizam će se snaći da masnoće i ostalo pretvori u glukozu. Ćelije karcinoma su posebno podmukle, sposobne su da se brzo transformišu i pronađu način da se ishrane. Tako da izgladnjivanjem organizma u smislu da se izbaci šećer u potpunosti, nećemo spriječiti rast karcinoma. Treba ga ograničiti, ali ne ukinuti”, poručila je Malešević.

Priručnik će biti izrađen i dostupan do kraja ove godine i pacijentkinjama će biti dostupan preko Udruženja pacijenata.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad