U jeku novih geopolitičkih potresa, političkih previranja u Srbiji i zaoštravanja odnosa između Rusije i EU, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije, Sonja Biserko, u razgovoru za N1 analizira trenutne procese i perspektive Balkana.

Nedavna presuda Miloradu Dodiku dodatno je pojačala njegovu konfrontacijsku retoriku, ali Biserko smatra da je njegov politički manevarski prostor sada krajnje sužen.

„Dodik je u slobodnom padu. Ovo su posljednji pokušaji da pravljenjem haosa uspori svoj silazak s političke scene. BiH kao država ima sve alatke da sankcioniše svaki njegov pokušaj destabilizacije“, ističe Biserko.

Ipak, naglašava da je širi geopolitički kontekst nepredvidiv, pogotovo u svjetlu najnovijih odnosa između Moskve i Washingtona.

„Nova američka administracija nije se do sada posebno osvrtala na Balkan, ali iznenađenja su uvijek moguća, na šta Beograd i Banja Luka računaju“, dodaje.

Najavljena sjednica Vijeća sigurnosti UN-a, koju je Rusija sazvala, otvara pitanje međunarodnog položaja Bosne i Hercegovine i funkcije visokog predstavnika Christiana Schmidta, kojeg Moskva ne priznaje.

„Rusija već dugo zagovara ukidanje OHR-a jer joj nije u interesu stabilna BiH. Međutim, ta funkcija je još uvijek neophodna, upravo zbog stalnih pokušaja reinterpretacije Dejtonskog sporazuma i negiranja suvereniteta BiH“, ocjenjuje Biserko.

Dodaje da Evropa neće podržati ovu inicijativu, dok se SAD još uvijek čvrsto drži pozicije o cjelovitoj BiH.

Srbija u političkoj krizi: studentski protesti kao prekretnica?

Protekli mjeseci donijeli su talas nezadovoljstva u Srbiji, posebno među studentima, koji su, kako Biserko ocjenjuje, uspjeli delegitimisati vlast Aleksandra Vučića.

„Ovo nisu obični protesti – studenti su disciplinovani, organizovani i imaju veliku podršku javnosti. Njihovo pješačenje kroz Srbiju bilo je oslobodilački čin za građane. Problem je što ta energija nije prenesena u političku sferu“, kaže Biserko.

Opozicija, kako smatra, još uvijek djeluje u okvirima koje je Vučić postavio, a decenijama je bila izložena sistematskoj kriminalizaciji i medijskoj satanizaciji.

Slom koncepta ‘srpskog sveta’

Pokušaji homogenizacije stanovništva kroz narativ o „srpskom svetu“ sve su slabiji, navodi Biserko.

„Taj projekat je, izgleda, pukao zbog dešavanja u Srbiji. Vučić je pokušavao da izveze krizu, ali mu nije uspjelo – ljudi su preokupirani egzistencijalnim problemima. Čak ni u Sremskoj Mitrovici, gdje su dovedeni ljudi iz RS-a, nije bilo entuzijazma“, ocjenjuje.

S obzirom na učestale optužbe iz beogradskih tabloida da Hrvatska stoji iza prosvjeda u Srbiji i stalne narative o “ustaškoj prijetnji”, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, Sonja Biserko, istaknula je da se ponavlja već viđeni obrazac političke instrumentalizacije povijesti i međunacionalnih odnosa.

“Hrvatska je od devedesetih zakačena na ustaštvo, a Jasenovac je korišten kao instrument mobilizacije Srba u Hrvatskoj uz tvrdnje da im prijeti novi genocid. Nakon uzajamnog priznavanja, odnosi su se relaksirali, ali nikada dovoljno da bi se moglo govoriti o normalizaciji. Od 2012. naprednjaci okreću leđa Zagrebu i uspostavljaju veze s Budimpeštom i Banjalukom, što može imati veoma negativne posljedice po regiju. Danas, Vučić pokušava nametnuti tezu o ‘obojenoj revoluciji’ koju financira Zapad, a s obzirom na podršku koju su studenti u Srbiji dobili iz Hrvatske i Kosova, te zemlje su ponovo proglašene neprijateljima Srbije,” izjavila je Biserko za N1.

Evropa u novoj realnosti: odvajanje od SAD-a?

Osvrćući se na globalne promjene i smanjenje podrške Ukrajini od strane Trumpovih republikanaca, Biserko smatra da se Evropa nalazi pred važnim testom.

„Šok brutalnog poniženja Zelenskog u SAD-u doveo je do hitnih evropskih konsultacija. Solidarnost prema Ukrajini je iskazana, ali još uvijek postoji zavisnost o američkoj podršci. Tek za 5 do 10 godina Evropa će moći da se osamostali u bezbjednosnom smislu“, kaže.

Balkan i nova podjela interesnih sfera

U zaključku, Biserko upozorava da Balkan ostaje na rubu interesnih sfera velikih sila.

„Žak Delor je krajem osamdesetih rekao da su Balkanski narodi siročići Evrope. Ta rečenica mi se urezala u pamćenje i tek sam je u potpunosti razumjela tokom ratova i duge tranzicije. Nažalost, region i dalje nije uspio da pronađe zajednički interes i izbjegne konfrontaciju velikih sila“, zaključuje Biserko.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje