Uprkos suspenziji OHR-a, Zakon o nepokretnoj imovini RS je stupio danas na snagu, saopštavaju iz  Geodetske uprave RS. Odluke Kristijana Šmita vlasti u ovom dijelu BiH smatraju najgrubljim nasrtajem na Dejtonski sporazum. Nacionalna pitanja na Balkanu nisu gotova, a možda će se i odstupiti od evropskog puta, iz Beograda poručuje Milorad Dodik.

OHR suspenduje Zakon o nepokretnoj imovini, Geodetska uprava Republike Srpske saopštava da je isti akt od danas u primjeni.

– …koji je stupio na snagu 28.02. 2023. godine.
– Ustavni sud BiH, nije donio privremnu mjeru kojom bi se zabranila primjena Zakona o nepokretnoj imovoni koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti,

-Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS nastavlja da obavlja poslove i zadatake u okviru svojih nadležnosti, a u skladu sa Ustavom i zakonima Republike Srpske koji su na pravnoj snazi.

S pravne strane kažu ništa novo se nije dogodilo, jer Visokog predstavnika Kristijana Šmita političari u RS smatraju nelegitimnim, a odluke OHR-a niti objavljuju, niti će objavljivati u Službenom glasniku RS. Iz Beograda danas Milorad Dodik poručuje da će Republika Srpska donijeti odluku da odstupi i od evropskog puta BiH, ako se nastavi sa blokadama sredstava iz EU.

“On nema pravo da nameće bilo kakve akte RS. Šmit nije visoki predstavnik, a i da jeste, on ne bi imao na to pravo. To je za nas ništavno i pravno potpuno neutemeljeno. Mi ćemo nastaviti da sprovodimo naš Zakon o nepokretnoj imovini. A njegovu pisaniju nemamo nameru da igdje objavljujemo i to ne obavezuje naše nadležne organe“, kazao je Milorad Dodik, predsjednik RS.

Nije baš lako biti smatran od Zapada za nekoga ko pravi nered, priznaje Dodik na tribini “Srpska se brani i u Srbiji”. Dodaje da je rješenje srpskog nacionalnog pitanja ujedinjenje srpskog naroda, a ponavlja staru tezu da BiH kao država ne postoji bez unutrašnje volje – koje nema. Pita se i kako će izgledati nova podjela svijeta, te da li će se iza debele zavjese moći proviriti. Kritikuje se u Banjaluci i intervencionizam međunarosne zajednice, za koji kažu da:

“Predstavljaju kontinuitet pravnog nasilja i održavanje mehanizma političkog aparthejda“, rekao je Nenad Stevandić.

Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović kaže da Ustavni sud godinama, uz pomoć stranih sudija, kreira novu političku realnost, a ne štiti ustavnost i zakonitost. Nigdje u Ustavu ne piše da imovina pripada BiH, niti da se na tom nivou reguliše, dodaje Cvijanovićeva. I drugi političari zabrinuti zbog donešenih odluka:

“To sigurno nije donešeno s ciljem pomirenja unutar BIH, nego dodatno rasplamsavanje ionako uzavrelih strasti. Mislim da takve odluke neće biti održive”, istaknuo je Nedjeljko Čubrilović, predsjednik DEMOS-a.

Daleke 2004 .godine Savjet za implementaciju mira u BiH pozvao je strane da se dogovore oko pitanja imovine. Konsenzusa već dvije decenije nema.

Zakon usvojen u NSRS prije nešto manje od godinu dana, do sada je dva puta osporen od strane OHR-a. Na sedam stranica pisan, nije decidno definisao pravo vlasništva nad imovinom, a ostavljena je mogućnost konačnog rješenja nekim novim zakonskim aktom. Do tada Republika Srpska, Vlada ili drugi organ koji odredi, ima pravo da upravlja imovinom koja je vlasništvo bivše SRBIH.