Sjednica Generalne skupštine Ujedinjenih naroda na kojoj će biti glasano o rezoluciji o Srebrenici, biće održana 23. maja. Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, naveo je nakon sastanka lidera stranaka koje čine vlast na nivou Bosne i Hercegovine kako će stvari "ići teže" nakon usvajanja rezolucije. Analitičari u studiju N1 istakli su kako ovo nije prvi put da Dodik diže tenzije i prijeti otcjepljenjem, a da se ta retorika sada ponovo zaoštrava jer slijede izbori u Srbiji te da je to interes predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Koliko teže može?
“Dodik još uvijek pozicionira sebe i predstavlja glasačima da može to (rezoluciju o Srebrenici, op.a.) zaustaviti, ali prema informacijama sa terena koje imam, mislim da će se rezolucija izglasati i ne mislim da će se desiti išta spektakularno. Može doći do napetosti i neko da pokuša neki incident, ali nekih ozbiljnih promjena nema. Dodik igra igru s Beogradom jer im odgovara, prije svega Vučiću zbog izbora koji slijede”, rekao je u Novom danu Adnan Kapo iz Instituta za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost.
Politička analitičarka i novinarka Tanja Topić ističe kako je podgrijavanje situacije i podizanje političke atmosfere stanje koje je konstanta u političkom životu Bosne i Hercegovine.
“Tu bih se složila s kolegom iz prostog razloga što Vučiću odgovara ova situacije – dizanje emocionalnih i nacionalnih tenzija. Njemu slijede i zbori i to je tačka oko koje može homogenizovati glasače. Ovo je jedna u nizu prijetnji koja dolazi iz Republike Srpske. Prijetnja o samostaljivanju, secesiji, kako se već naziva od političkog vrha RS jer konstanta i traje od 2010. godine. Dobija stalno na intenzitetu. Ona je posebno bila vezana u slučaju da visoki predstavnik nametne izborni zakon o izbornom integritetu, a on je to uradio. Sada prijetnja dobija novi razlog, a to je rezolucija o Srebrenici. Osim verbalnih tenzija i možda pojedinačnih incidenata, ne očekujem nešto eophalno drugačije. Ovaj će izvještaj o BiH, nazadovanju podnijeti upravo Christian Schmidt, visoki predstavnik za kojeg rukovodstvo RS tvrdi da je nelegitiman i on će ga upravo podnijeti i u Vijeću sigurnosti UN.
“Napredak država Zapadnog Balkana ja EU blokira Beograd”
Topić ističe kako je tačno da prijetnje postoje, kako navodi i Schmidt u izvještaju, ali da smo to vidjeli i ranije te da se to koristi kao jedna vrsta političke ucjene “osmišljenog projekta koji dolazi iz RS”.
“Imamo čitav niz akcija koje predstavljaju udar na ustavni poredak i logično da na tu opasnost ukazuje visoki predstavnik. Ta prijetnja postoji, ali u konačnici isključujem mogućnost raspada Bosne i Hercegovine”, istakla je Topić.
Kapo naglašava kako je Zapadni Balkan okružen EU i NATO-om te da građani u tom smislu trebaju biti relaksirani.
“Mi pripadamo tom svijetu i mi ćemo završiti u euroatlantskoj porodici država. Tu se isprepliću interesi, naš rad se dešava pod pritiskom. Znamo ko usporava taj put. On se usporava iz Beograda, a političari iz BiH koji slijede tu politiku su samo izvršioci. Ako uzmete analizu koje države su ostale van EU s Balkana, blokirane su iz Beograda. Crna Gora je završila u NATO-u. Kosovo ima nedovršene stvari. Ta blokada dolazi iz jednog centra koji ima uske veze s Moskvom. Ali mislim da ćemo se pod pristikom međunarodne zajednice kretati ka tom putu”, rekao je Kapo.
Navodi kako je sreća što regionalno sarađuju građani i ekonomija i to mnogo bolje nego političari, što je jedna pozitivna stvar.
“Kada je u pitanju rezolucija UN o Srebrenici, kontekst će se morati promijeniti jer pitanje je pripadnosti Srbije međunarodnoj zajednici, a ne samo pitanje odnosa BiH i Srbije. Imamo sreću da imamo dobre ambasadore na terenu i mislim da će biti usvojena i da će Srbija morati u određenom trenutku promijeniti stav o pitanju prošlosti”, rekao je Kapo.
Na pitanje može li postojati regionalna saradnja bez konsenzusa o prošlosti, Topić odgovara: “Može samo na individualnom nivou među građanima, u ekonomiji i kulturnoj saradnji, ali mislim da je jedan od bitnih preduslova kritičko suočavanje s prošlošću jer ono što se nama dešava i opasno narušava regionalnu saradnju i odnose jeste revizionizam i njega svakodnevno gledamo. Posljedice su pogubne za društvo i zajednicu jer kroz školski sistem stvara se jedna pogrešna, iskrivljena slika o onome što se dešavalo u prošlosti, potpuni nedostatak kritičke samorefleksije za počinjene zločine sopstvene strane, veličanje ratnih zločinaca, stavljanje na pijedastal heroja. To su anticivilizacijske postavke koje teško mogu doprinijeti dobroj i uspješnoj saradnji. Vidimo svaki put koliko zapravo ta politička retorika određuje odnose u regiji. Kada se u jednom trenutku učini da se napravila jedna vrsta iskoraka, kao što je bilo 2007. godine kada su pojedini političari prihvatili činjenicu da je u Srebrenici bio genocid, ali su ubrzo odustali od toga, stajalište građana se dosta relaksiralo. To je jedan dugotrajan proces, ali bojim se da nas zbog ovakvog stava politike vratio čitavu deceniju unatrag.”
Da li je finansijska podrška EU jedini poticaj da BiH provede reforme?
Kapo je istakao kako ekonomija ne može zausatviti određene ideološke razlike te da nas historija tome uči.
“Jugoslavija je bila siromašna zemlja, ali je došlo do rata. Imali smo 10 milijardi razmjene između Ukrajine i Rusije pa je došlo do invazije. Danas imamo razmjenu 250 milijardi između Kine i Tajvana, ali i dalje postoje prijetnje prema Tajvanu. Glavni problem ovdje je, ako poredimo EVropu kada je nastajala nakon 2. svjetskog rata i situaciju u Jugoslaviji nakon rata 90-ih, je što je 49. u Evropi pobijeđen fašizam i onda je Zapadnoj Evropi Amerika pomogla u razvoju na temeljima koji znače novu Evropu. Ali to se na prostoru Jugoslavije nije desilo. Vidimo da imamo političke aktere koji su dio režima koji su počinili genocid u Srebrenici”, rekao je Kapo.
Govoreći o dijelu Schmidtovog izvještaja koji govori o kršenju zakona u segmentu državne imovine, Topić navodi kako je to kamen spoticanja jer se krši na svim stranama.
“Generalno znamo da je pitanje rješavanja državne imovine jedan od uslova da se Kancelarija visokog predstavnika ugasi u BiH. Dolazimo do paradoksalne situacije. Oni koji su najglasniji da BiH treba da se, citiram, oslobodi kolonijalne vlasti, čine sve da se ti uslovi ne ispune i drže tu kancelariju u životu. S druge strane, u izvještaju koji će Schmidt podnijeti, također se kaže i kritikuje podrška koju pojedini zvaničnici, prevashodno se misli na HDZ i Dragana Čovića, daju presuđenim ratnim zločincima, prisustvuju promociji njihovih knjiga u kojima govore o svom iskustvu Haškom tribunalu. Ono što mene zabrinjava jeste promjena stanja svijesti i duga. Čini mi se da smo negdje na nivou svijesti, zahvaljujući negativnom političkom uticaju, ostali u 19. vijeku, a Evropa i napredni svijet su u 21. vijeku, U zadnje dvije godine, a to se desilo nakon ruske agresije na Ukrajinu, podrška stanovništva iz RS za EU je pala za 20 posto, Politika je ta koja određuje narativ, a taj narativ u RS je trenutno proruski, a antizapadni i antiveropski. Ljudi masovno odlaze, pitam se ko može nadomjestiti tu ogromnu prazninu u kojoj se nalazimo”, kazala je Topić.
Na pitanje, imamo li aternativu Evropi, Kapo odgovara: Profesorica Nedžma Džananović je rekla odličnu misao – ‘alternativa EU je ovo što sada živimo’. Mi se svi žalimo na ovo što je, a ovo je alternativa.”
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
.mxf-175x117.jpg)
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!