Kratke, ali optimistične bile su poruke nakon jučerašnjeg sastanka državne koalicije. Kratak je i predočeni spisak zaključaka o kojima postoji dogovor. Plan rasta izvučen je iz ladice, ali je još na stolu, djelimično su usaglašena samo dva zakona, a na samom kraju susreta lidera sa novinarima, gotovo slučajno, objavljena je ključna informacija koja je podigla prašinu.

Za razliku od posljednjeg sastanka u Sarajevu, u Banjoj Luci su lideri stranaka državne koalicije bili na toplom. Tople su bile i poruke koje su slali uvjeravajući u optimizam, a onda gotovo slučajno, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik saopštio je vijest.

“Da imate nešto, što je važno. Veoma je aktuelno pitanje evropske integracija i glavni pregovarač, ono što smo napravili i mislim definitivni dogovor oko toga jeste da smo se dogovorili da glavni pregovarač, predsjedavajući Savjeta ministara i ministar inostranih poslova ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda”, kazao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

Dakle, biće po Dodikovom zahtjevu. Glavni pregovarač sa Evropskom unijom, bude li to dio definitivnog dogovora lidera dolaziće iz Republike Srpske. Radovan Kovačević, jedan od učesnika sastanka, pojašnjava, funkcija će biti vezana za mandat Savjeta ministara i biće rotirajuća.

“Trenutno imamo predsjedavajuću Savjeta ministara koja je iz Federacije BiH, ministar inostranih poslova koji je iz FBiH, zamjenika ministra inostranih poslova iz Federacije BiH, direktoricu Direkcije za evropske integracije, predsjedavajućeg Zajedničke komisije Parlamentarne skupštine, sve iz Federacije BiH”, kazao je Radovan Kovačević, portparol SNSD-a.

Dok vlast uvjerava da je blokadama kraj i da je nadomak dogovora, opozicija u dva entiteta informacije iz Banjaluke različito tumači. Od odobravanja do novih-starih optužbi za servilnost.

“To je dobra vijest, ako će stvarno biti dogovor i neka bude. Dobro je da bude neko iz Republike Srpske. S tim da to ne treba biti jedina referenca za tu osobu. Novim ustupkom Dodiku Trojka je evropski put Bosne i Hercegovine definitivno predala u ruke destruktivnim politikama koje uporno opstruišu i zaustavljaju taj proces”, istaknuo je Igor Crnadak, potpredsjednik PDP.

Ipak, dogovor o načinu izbora glavnog pregovarača još nije konačan, pa nije poznato ni hoće li on imati zamjenike i kakva će biti struktura pregovaračkog tima koji bi trebao, prevashodno olakšati komunikaciju Sarajeva i Brisela. Nije poznato ni ko će to biti, mada se spekuliše o imenu Borisa Tučića, savjetnika Željke Cvijanović, bivšeg ministra vanjske trgovine koji je 2015. podnio ostavku jer je odbio da da saglasnost na izvor oružja u Ukrajinu. Tu je i Ana Trišić Babić, savjetnica Milorada Dodika, bivša zamjenica ministra vanjskih poslova. Neko od njih dvoje ili neko sasvim treći dilema je koju će na kraju riješiti jedino Milorad Dodik.

“Znači nisu bitne stručnost, nisu bitne kompetencije, već je bitan etnički predznak, a poslije toga podznak je najbitnija partijska pripadnost, odnosno kojoj partiji pripadate da se biste mogli da se nađete uopšte na tom mjestu”, rekao je Tanja Topić, politička analitičarka.

Dodikove kritike

Kako pitanje glavnog pregovarača nije do kraja rješeno, tako nisu ni ostala, posebno vruća pitanja poput Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, raspodjele 800 miliona maraka, uvođenja viza za Tursku, Rusiju, Kinu i Saudijsku Arabiju koje traži Evropa. Zbog toga, vrijednost postignutog dogovora više je simbolička.

Dašak optimizma zavladao je među koalicione partnere na državnom nivou, pa su gotovo potpuno usaglasili i dva zakonska rješenja, Zakon o graničnoj kontroli, Zakon o ličnim podacima. Na tragu su i gotovo potpunog usaglašavanja oko otvorenih pitanja iz Plana rasta. Reklo bi se, razloga za optimizam itekako ima, da ne znamo o kome se radi i da ne znamo da sav njihov optimizam zapravo treba uzeti s rezervom.

Jer to što su juče bili predvodnici evropskog puta, ne znači da su to i danas. Milorad Dodik npr. u ponedjeljak je kudio, kako je rekao “smutljivu” Evropu zbog navodno pogrešne i gubitničke politike, nagovještavajući radikalne poteze.

“I šta sad, ja treba da aminujem tu Evropu, pa neću da je aminujem, a što moramo biti. Mi ćemo veoma brzo možda i odlučiti da više nećemo podržavati evropske procese”, rekao je Dodik.