Svoja prava godinama unazad traže i migranti. Nakon trenutne stabilizacije migrantske krize, uskoro bi se mogao očekivati novi val migracija u Evropi, koji sasvim sigurno neće zaobići ni BiH.

Migranti imaju ili iste ili slične snove. Živjeti u sigurnoj i stabilnoj zemlji EU. Nadležni kažu da je zabilježen značaja pad broja pristiglih migranata u BiH, dok struka nije optimistična da će se teret miracija ravnomjereno rasporediti na cijelu BiH.

Abraham sanja EU

Abraham iz Eritreje stigao je u Bosnu i Hercegovinu prije šest dana. Trenutno boravi u prihvatnom kampu u Blažuju. Došao je do Ilidže po namirnice. Državu sa obale Crvenog mora napustio je zbog nemogućnosti zaposlenja. Objašnjava nam da je ova afrička zemlja prelijepa, ali da su problem države vlasti, zbog koji je primoran ostvarivati svoje snove na drugom kontinentu.

“Moj san je svaka zemlja Evropske unije gdje mogu raditi. Ako ima ijedna zemlja koja mi može dati posao, ja ću otići tamo”, rekao nam je.

Slična je sudbina i Ahmeda Alija iz Pakistana. On je već osam mjeseci u BiH, iako je nekoliko puta išao u “Game” nije uspio proći hrvatsku granicu. Mjesec ramazan kaže pomaže mu da pronađe nadu i snagu kako bi se izborio za budućnost.

Molitva za migrante

“Molim se ljepšu budućnost nas izbjeglica, svih onih koji su zapeli ovdje u Bosni i Hercegovini. Molim Boga da nas učini sretnim, kako bi postigli svoje snove.”

Proljeće bi moglo biti okidač za ponovna migracijska kretanja na svim rutama prema Evropskoj Uniji, iako podaci Službe za poslove sa strancima pokazuju da veliko smanjenje dolazaka migranta u BiH.

“Međutim, bitno je naglasiti da imamo trend smanjenog broja dolaska migranata u BiH. Dakle od 2019. do 2020. imali smo neki trend smanjenja od 45%”, rekao je Mirsad Buzar, zamjenik direktora Službe za poslove sa strancima BiH.

Oštećena tri kantona

Na to je uticalo mnogo faktora, od jačanja zaštite države granice, potpisavanja raznih međunarodnih sporazuma, prvenstveno onog o readmisiji sa Pakistanom, ali i zbog pandemije koronavirusa. S druge strane, da li će se ikada teret migracija u BiH rasteretiti sa USK i na ostale dijelove BiH, profesor sa Fakulteta za kriminalistiku Nedžad Korajlić nije optimističan.

“Ne vjerujem da će biti sluha što se tiče toga. Također, vidimo da nema sluha i na području cijele Federacije BiH i tu imamo problem. Samo su opterećena tri kantona. Kanton Sarajevo, Unsko-sanski i povremeno tuzlanski. Ostali kantoni u Federaciji nemaju taj pritisak”, istakao je.

Nadležne institucije moraju biti pripremljenije za migrantsku krizu u budućnosti, kako se ne bi ponovio slučaj Vučjaka u Bihaću. Aktivisti za migrantska prava upozoravaju da se i novac kojima raspolažu međunarodne organizacije mora transparentnije utrošiti.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad