Pola miliona stanovnika napustilo je BiH u posljednjih desetak godina. Samo prošle godine ovaj broj je dostigao 170 hiljada. Odlazi, uglavnom, kvalitetna radna snaga, pa je tržište rada pred velikim izazovima. To stvara potrebu za uvozom radne snage. Rat u Ukrajini pojačao je strah kod građana da bi zbog velikog broja izbjeglica mogli ostati bez obećanih radnih mjesta u Sloveniji, Njemačkoj, Austriji.

Svakodnevni redovi ispred stranih ambasada, povećan broj prijava za polaganje stranih jezika, najbolje pokazuju interes građana za odlazak. Međutim, ima i onih koji bi bez obzira na sve ostali.

“Ne vide jasna poboljšanja, bolji životni standard, bolje društvene prilike, manje korupcije, bolji zdravstveni sistem, bolji obrazovni sistem, i naprosto, pogotovo mladi ljudi, a vidimo sada i ovi malo stariji, imaju želju za sigurnijim okruženjem”, rekao je sociolog Amer Osmić.

Tržište rada pred velikim izazovima

Trend odlazaka intenziviran je 2011. godine. Prošla godina bila je i rekordna. 170 hiljada ljudi je otišlo.

“Od Zvornika prema Brčkom, gdje smo vrlo iznenađeni. Posebno mladi odlaze, preko 20 hiljada njih. Znamo da kompletne porodice odlaze, a to je od Modriče, Odžaka, Orašja, Dervente. Da ne govorim o kantonu 1 i 10 da već sedam-osam godina ljudi odlaze”, rekla je Mirhunisa Zukić iz Unije za održivi povratak i integracije BiH.

Tržište rada pred velikim je izazovima. Odlazi, uglavnom, kvalitetna radna snaga. A poslodavci rješenja traže u angažovanju stranaca. S druge strane, veliki pritisak izbjeglica iz Ukrajine na područje EU ublažiće potrebe tržišta rada, prije svega, jakih ekonomija kao što je Njemačka koja na godišnjem nivou ima potrebe za 400 hiljada stranih radnika.

“Brojne države EU prilagođavaju propise po zahtjevima njihovih poslodavaca, da se ukrajinskim izbjeglicama omogući lakši, odnosno, da se procedure procedure za zapošljavanje radnika s tog područja olakšaju i skrate”, kazao je Omer Korjenić, analitičar tržišta rada.

Predstavnici vlasti ih ne sprečavaju

Osim na privatni sektor, odlazak radne snage pravi pritisak i na plate, s obzirom na ljudi koji ostaju u BiH, zbog manjka konkurencije imaju veću pregovaračku moć, smatraju stručnjaci.

“Ono što bi trebalo uraditi jeste da Vlada FBiH i entitetske Vlade smanje zbirnu stopu doprinosa, kako bi se fiskalno opterećenje plata smanjilo, tako da poslodavci mogu povećati plate radnicima, a da istovremeno ne povećaju svoje proizvodne troškove”, rekao je Adis Muhović iz Centra za politike i upravljanje.

Dok građani čekaju u redovima ispred ambasada stranih država u BiH i pakuju kofere, predstavnici vlasti, ne rade ništa da ih u tome spriječe. A dok se broj stanovnika smanjuje, broj gradova u Bosni i Hercegovini drastično raste. Osim političke volje većine, realnijeg razloga za ovakve odluke, nema.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad