Dok su oči svijeta uprte na druga mjesta, na Balkanu se gomila oružje

U analizi se ističe gomilanje naoružanja nije iznenadna reakcija, već dio trenda koji traje više od decenije, a koji je u posljednje vrijeme ubrzan.

Hrvatska i Srbija su obje najavile značajno povećanje izdvajanja za odbranu, dok Albanija i Kosovo šire svoje oružane snage i pokreću projekte domaće proizvodnje naoružanja. U međuvremenu, sigurnosna situacija u Bosni i Hercegovini nastavlja da se pogoršava, što izaziva zabrinutost za stabilnost regije.

Promjenjivi sigurnosni pejzaž doveo je i do pojave novih vojnih saveza izvan tradicionalne podjele između članica NATO-a i onih koje to nisu. Srbija, koja nije članica NATO-a, uspostavila je odbrambeno partnerstvo s Mađarskom, članicom NATO-a. Albanija, Kosovo i Hrvatska formirale su zaseban savez – razvoj koji je izazvao negodovanje u Beogradu.

I Hrvatska i Srbija također su najavile planove za ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka.

Srbija javno iskazuje vojne ambicije

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je 20. juna javno potvrdio da Beograd jača svoje vojne kapacitete kao odgovor na trilateralni sporazum o odbrambenoj saradnji koji su potpisale susjedne zemlje.

Govoreći u televizijskom intervjuu na provladinom kanalu Prva, Vučić je izjavio da Srbija “neće prva pucati”, ali da se mora pažljivo pripremiti za ono što je opisao kao novi vojni blok koji prijeti srpskim interesima.

“Mi nikome ne prijetimo. Srbija je miroljubiva zemlja. Ali moramo biti spremni”, rekao je Vučić.

Vučić je otkrio da je Srbija nabavila “neka od najsofisticiranijih oružja”, uključujući napredne dronove domaće i strane proizvodnje. Nagovijestio je značajno unapređenje odbrambenog sistema Srbije koji je velikim dijelom držan u tajnosti.

Kao dodatni prikaz rastućeg vojnog prisustva Srbije, Vučić je najavio planove za veliku vojnu paradu u Beogradu sredinom septembra. “Vojska Srbije će pokazati šta ima na velikoj paradi”, rekao je, obećavši da će predstaviti dosad neotkrivena oružja i sisteme.

Kako navodi bne IntelliNews, vojna ekspanzija Srbije odražava strategiju balansiranja između težnji za članstvom u Evropskoj uniji i bliskih veza s Rusijom i Kinom. Za razliku od Hrvatske, koja usklađuje svoje vojne nabavke s obavezama prema NATO-u i EU u podršci Ukrajini, Srbija je zadržala neutralnost u ratu između Rusije i Ukrajine, čak i pod snažnim pritiskom da zauzme stranu.

U posljednjim godinama Srbija je nabavljala raznoliku opremu od različitih dobavljača: francuski PVO sistem Mistral i transportne avione Airbus C-295 sa Zapada, uz rusku vojnu opremu. Kina je isporučila PVO sistem srednjeg dometa FK-3 i dronove CH-95. U januaru je Srbija navodno potpisala ugovor vrijedan 335 miliona dolara s izraelskom firmom Elbit Systems, uključujući napredne raketne sisteme i dronove.

U augustu 2024. Srbija je potpisala ugovor vrijedan 2,7 milijardi eura s Francuskom za 12 borbenih aviona Rafale – strateški zaokret od ruskih aviona. To je najveća vojna nabavka Srbije od razdvajanja s Crnom Gorom 2006. godine. "Izbor Rafalea jasan je signal našeg dugoročnog savezništva", rekao je tada predsjednik Francuske Emmanuel Macron. Srbija planira finansirati 1,9 milijardi eura od ukupnog iznosa putem bankarskih kredita, objavio je ministar finansija Siniša Mali u junu.

Na domaćem planu, Srbija jača vlastitu namensku industriju. U maju 2025. srbijanska firma PR-DC sklopila je partnerstvo sa američkom kompanijom Raven Autonomous Technologies radi proizvodnje drona IKA-Bomber za međunarodna tržišta.

Srbija je jedan od glavnih proizvođača oružja u regiji, zauzimajući 36. mjesto u svijetu po izvozu oružja u periodu 2020–2024, prema bazi podataka SIPRI Arms Transfers.

Modernizacija hrvatske vojske

Hrvatska je intenzivirala svoja vojna ulaganja kao odgovor na nestabilnije globalno sigurnosno okruženje, nedavno nagovijestivši snažnu posvećenost povećanju izdvajanja za odbranu u okviru NATO-a na 5% BDP-a.

Iako je Hrvatska do 2024. imala ispodprosječna izdvajanja za odbranu u odnosu na ostale članice NATO-a, premijer Andrej Plenković i ministar odbrane Ivan Anušić više puta su najavljivali planove za povećanje budžeta za vojsku.

Anušić je nedavno potvrdio da je Hrvatska ove godine dostigla NATO-ov cilj od 2% i da planira povećati izdvajanja na 3% u bliskoj budućnosti, podržavši pozive američkog predsjednika Donalda Trumpa za veće doprinose NATO-u.

Cilj je povećati izdvajanja za odbranu na 2,5% BDP-a do 2027. i 3% do 2030. Očekuje se da će godišnja izdvajanja doseći 2,7 milijardi eura – pet puta više nego 2016.

Hrvatska je nedavno preuzela isporuku dvanaestog borbenog aviona Rafale, čime je zaokružila projekt vrijedan milijardu eura za modernizaciju zračnih snaga zapadnom tehnologijom, što vlada naziva najvećom vojnom investicijom od sticanja nezavisnosti 1991.

Daljnje modernizacije uključuju kupovinu dronova Bayraktar i osam američkih helikoptera Black Hawk. Međuresorna komisija na čelu s Plenkovićem koordiniraće strateške investicije u odbranu i razmatrati korištenje budžetskih klauzula fleksibilnosti EU-a za dodatno finansiranje odbrane.

Ovo je nastavak procesa započetog prije deset godina, a intenziviranog nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022.

Obnova odbrambene industrije

Albanija pokušava obnoviti domaću proizvodnju oružja usred rastuće geopolitičke nestabilnosti u Evropi i na Bliskom istoku. Nakon što je prekinula proizvodnju oružja nakon pada komunističkog režima, Albanija sada ponovo ovlašćuje državnu kompaniju KAYO da uđe u zajedničko ulaganje s privatnim partnerom za proizvodnju specijalizovanih vojnih vozila.

Privatni partner mora proizvoditi oklopna vozila u skladu s NATO standardima, uključujući i za izvoz.

Također, češke odbrambene firme zainteresovane su za saradnju s Albanijom na proizvodnji municije i pogonskih sredstava, kontroli zračnog prostora i uvođenju alata za nadzor i sajber sigurnost zasnovanih na vještačkoj inteligenciji.

Revitalizacija albanske vojne industrije podržana je i sredstvima EU, dok Albanija nastavlja slati vojnu pomoć Ukrajini.

Na Kosovu, premijer Albin Kurti također je najavio planove za uspostavu domaće industrije naoružanja usred povećanih tenzija sa Srbijom. Osnivanje domaće vojne proizvodnje vidi se kao strateški odgovor na promjenjivi sigurnosni pejzaž u regiji.

"Od 2021. godine udvostručili smo broj vojnika, utrostručili budžet Ministarstva odbrane, učetverostručili mogućnosti obuke u inostranstvu za naše oficire, podoficire i vojnike, te značajno povećali ulaganja u naoružanje i municiju", rekao je Kurti u novembru 2024.

Priština je izabrala tursku odbrambenu firmu MKE za izgradnju prve fabrike municije u zemlji – ključni korak ka domaćoj proizvodnji oružja. Fabrika će proizvoditi municiju kalibra 5.56mm i 7.62mm, a u planu je i razvoj dronova.

Kosovo produbljuje odbrambenu saradnju sa SAD-om putem novog okvirnog sporazuma o planiranju odbrane, strateškim kapacitetima i integraciji u NATO. Ministar odbrane Ejup Maqedonci potvrdio je da će Kosovo ove godine primiti američke rakete Javelin i istražiti nove inicijative van NATO misije KFOR.

U maju je Kosovo bilo domaćin najveće vojne vježbe NATO-a na svojoj teritoriji – Defender Europe 2025 – sa 25.000 učesnika.

Sjeverna Makedonija već premašuje prosječna NATO-ova izdvajanja za odbranu i planira dodatna povećanja. Ministar vanjskih poslova Timčo Mucunski potvrdio je u maju da zemlja ostaje predana ispunjavanju cilja od 2% BDP-a.

Premijer Hristijan Mickoski dodao je da će uz tekuće projekte modernizacije vojske izdvajanja za odbranu nastaviti rasti.

Nove vojne alijanse

Jedna od karakteristika sigurnosne dinamike Zapadnog Balkana jeste formiranje novih vojnih partnerstava.

Dana 18. marta, Kosovo, Albanija i Hrvatska potpisale su trilateralnu vojnu deklaraciju u Tirani radi jačanja saradnje, interoperabilnosti i zajedničkih vježbi. Pakt podržava euroatlantsku integraciju, posebno kosovske težnje za regionalnom odbrambenom saradnjom.

Ministri Anušić, Maqedonci i Pirro Vengu naglasili su da savez ima za cilj stabilnost regije i borbu protiv hibridnih prijetnji, te da nije usmjeren protiv trećih strana.

Srbija je osudila ovaj pakt kao provokativan i destabilizirajući. Vučić je optužio Hrvatsku i Albaniju da potiču utrku u naoružanju i zatražio objašnjenje za isključenje Beograda iz konsultacija.

Nekoliko sedmica kasnije, Srbija i Mađarska potpisale su strateško partnerstvo u oblasti odbrane usred rastućih tenzija. Vučić je sporazum predstavio kao odgovor na trilateralni pakt između Albanije, Hrvatske i Kosova.

Sporazum, koji su potpisali ministri odbrane Bratislav Gašić i Kristóf Szalay-Bobrovniczky, obuhvata 79 zajedničkih vojnih aktivnosti do kraja 2025, uključujući helikopterske vježbe, i ima za cilj produbljivanje bilateralne saradnje u oblasti odbrane.

Partnerstvo se proširuje i na energetiku – Srbija je odobrila izgradnju naftovoda prema Mađarskoj kako bi smanjila zavisnost od ruskih pravaca. Mađarska podržava pristupanje Srbije EU i protivi se zapadnim sankcijama prema srpskoj energetskoj imovini povezanoj s Rusijom.

Vučić je pohvalio mađarsku podršku, ističući zajedničke „suverenističke“ politike i otpor pritiscima EU zbog veza s Moskvom.

Žarišna tačka BiH

Od ruske invazije na Ukrajinu raste zabrinutost da Moskva pokušava izazvati tenzije na Balkanu kako bi skrenula pažnju Zapada s rata u Ukrajini.

EU je pojačala policijsko prisustvo u Bosni i Hercegovini odmah nakon ruske invazije, zbog straha od destabilizacije regiona.

Invazija se dogodila nekoliko mjeseci nakon što je Narodna skupština entiteta Republike Srpske (RS) 2021. glasao za povlačenje iz Oružanih snaga BiH i drugih državnih institucija, izazvavši strahovanja da je to korak ka raspadu Bosne.

Od tada, predsjednik RS Milorad Dodik nastavio je pokušaje odbacivanja autoriteta državnih institucija i međunarodnog visokog predstavnika. Nedavno je vlada RS usvojila zakon o formiranju rezervnog sastava policije, nominalno za vanredne situacije, ali ga mnogi vide kao institucionalizaciju paravojnih grupa.

Zabrinutost Kosova

Sjever Kosova, pretežno naseljen Srbima, ostaje drugo žarište. Srbija i Kosovo su početkom 2023. bili blizu dogovora o normalizaciji odnosa, ali su se odnosi od tada pogoršali, uz nekoliko nasilnih incidenata u nestabilnoj regiji.

Situaciju je dodatno zakomplikovao novi rat između Irana i Izraela.

Na Kosovu postoji strah da bi Srbija mogla iskoristiti trenutnu fokusiranost međunarodne zajednice na Bliski istok kako bi ostvarila svoje geopolitičke ciljeve na sjeveru Kosova, prema mišljenju više stručnjaka koje je anketirao portal Ekonomia Online.

"Ako se SAD i njihovi saveznici u potpunosti fokusiraju na Bliski istok, Kosovo bi moglo ostati izloženo prijetnjama iz Srbije", izjavio je profesor kriminologije Fatmir Çollaku. "Kosovo nema napredne odbrambene sisteme poput projektila, što ga čini ranjivim", upozorio je. Sigurnosni analitičar Drizan Šala složio se s tim, rekavši: "Beograd bi mogao pokušati iskoristiti geopolitičke promjene u svoju korist".

Kako se navodi u analizi, dok je pažnja svijeta usmjerena na druga krizna područja, postepena militarizacija Zapadnog Balkana odvija se uglavnom daleko od očiju javnosti – ali ne i bez posljedica.

Naime, kombinacija gomilanja naoružanja, suparničkih saveza i dugogodišnjih teritorijalnih sporova predstavlja zabrinjavajući spoj u regiji koja još uvijek nosi ožiljke iz prošlih ratova.

Američki predsjednik Donald Trump je nedavno tvrdio da je spriječio rat u regiji – bez navođenja detalja – i obećao na društvenim mrežama da će "popraviti situaciju".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad