U Banjaluci je danas održana svečana akademija povodom obilježavanja 49 godina rada i razvoja banjalučkog Univerziteta. Dok nadležni poručuju da su brojem studenata zadovoljni, brojke pokazuju drugačije.

Onima koji su studirali u Banjaluci prije deset do petnaest godina, osim teškog štiva, strogih profesora i nepoloženog ispita, zasmetala je ponekad gužva. Kampus banjalučkog Univerziteta nekada je bio krcat. Nakon napornog dana ili učenja, krcati su bili i tereni u krugu studentskih domova. Uz svirku na gitari, fudbal ili druženje pronalazio se predah od učenja. Na pješačkom prelazu nakon završenih predavanja koji vodi direktno od fakulteta do studentskog doma, sudarali su se budući pravnici, ekonomisti, novinari.

Najbolje o slici nekadašnjeg studentskog života u Banjaluci, svjedoče upravo oni koji su prije deset godina postali akademski građani. Sjećanje ih još uvijek dobro služi, pa se teško može izbrisati iz zaborava. Slike ispred studentskih domova, terena, danas su posve drugačije. Na klupama ispred fakulteta danas ima mjesta.

“Zadovoljni smo brojem studenata i svake godine imamo renomirane studijske programe, a ove godine su pokrenuti novi”, rekao je danas Rektor Univerziteta u Banjaluci Radoslav Gajanin.

U Republici Srpskoj ove godine upisano je nešto više od 3.000 studenata. Prošla su vremena kada se samo na banjalučkom Univerzitetu u dva roka bez problema upisivalo 4.000 brucoša. Redovi za prijemni ispit bili su dugi. Pojedini studijski programi već u prvom upisnom roku, popunjeni. Danas, Univerzitet raspisuje i treći upisni rok za prijem studenata kako bi se upražnjenja mjesta popunila.

Zabrinjavajući pad, koji se godinama osjeća, predstavlja ozbiljan signal da nešto nije u redu s obrazovnom politikom, ali i ukupnim društvenim stanjem u Republici Srpskoj.

Premijer Republike Srpske Radovan Višković rekao je da su studenti, profesori i drugi univerzitetski radnici najbolji predstavnici Republike Srpske, kada odu van njenih granica. No, postavlja se pitanje zašto dobri studenti ne ostaju unutar granica zemlje iz koje dolaze?

Mnogi mladi ljudi ne vide više perspektivu u studiranju jer su suočeni s nezaposlenošću, niskim platama i lošim uslovima rada. Razlog je da mnogi od njih odlaze iz zemlje u potrazi za boljim životom, što ostavlja univerzitete praznima. Dodatni problem je što su troškovi školovanja sve veći. Pa se postavlja pitanje kako će nadležni motivisati mlade ljude da ostanu i razvijaju svoje potencijale u svojoj zemlji?

Ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Željko Budimir na obilježavanju 49 godina postojanja Univerziteta u Banjaluci o tome nije govorio. Rekao da Vlada Republike Srpske nastavlja kontinuirano da ulaže u projekte u visokom obrazovanju, kojem je na svečanoj akademiji uručena Povelja za naročite zasluge i izuzetan doprinos u razvoju Univerziteta.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje