Bosni i Hercegovini nedostaje oko 40 hiljada radnika. Uporedo, više od 300 hiljada je nezaposlenih. Gužve ispred biroa za zapošljavanje, dok poslodavci traže ugostitelje, vozače, građevinare. Zbog toga, uvozimo stranu radnu snagu.

U prostorijama za zapošljavanje prometno. Hiljadama nezaposlenih to je postala stanica koju već duži niz godina posjećuju.

“Na birou sam sedam i po godina, po struci sam frizerka. (Koliko su plate frizerima?) Bio je tada 30% procenat tada kad sam ja završila školu, tako je bilo kod majstora, rijetko ko da je davao fiksnu platu. I ako ide fiksna, ide mali procenat preko fiksne“, kaže Amila Žigović.

Na vrata biroa za zapošljavanje optimistično kucaju i mlađi.

“Po struci sam trgovac, završila sam trgovačku školu, vanredno sam upisala i četvrtu godinu. Pa biće neki posao. Vidim se više ovdje nego vani“, kaže Merjem Mujezinović.

A ovdje se sve više vide i strani radnici. Pa je tako prošle godine u našoj državi radilo najviše radne snage iz Turske, Srbije, Nepala, Bangladeša i Indije. Zbog veće potražnje za radnicima, povećava se i broj radnih dozvola za zapošljavanje stranaca. Prošle godine izdato je 2449 dozvola, od čega je 579 produženih, a 1870 novih. Najveći broj radnih dozvola izdat je u građevinarstvu, trgovini, ostalim uslužnim djelatnostima, umjetnosti i zabavi, poslovanju nekretninama, hotelijerstvu i ugostiteljstvu. A upravo su to, uglavnom, deficitarna zanimanja u našoj državi u kojoj trenutno nedostaje 40 hiljada radnika. Poslodavci poručuju da se zbog promjene na tržištu rada, moraju mijenjati i zastarjeli zakoni.

“Procedure i zakoni još uvijek nisu mijenjani, još uvijek su vrlo zahtjevni, vrlo sporo traje, jako duge procedure. Tržište se poprilično iznivelisalo, sad je veća potražnja od ponude rada. Sad su radnici u situaciji da biraju poslove i poslodavce, i vi tad birate poslove koji su bolji, lakši, koji ne zahtijevaju rad u smjenama, rad na otvorenom, na građevini, industrija, gdje vi morate da radite do kasno u noć. To su uglavnom te branše gdje se javlja veća potreba za angažovanjem stranih radnika“, pojašnjava Adnan Smailbegović iz Udruženja poslodavaca Federacije BiH.

Uporedo, u državi je više od 335 hiljada registrovanih nezaposlenih osoba. Od toga, procjenjuje se, tri četvrtine njih nisu aktivni tražioci posla, već korisnici zdravstvenog osiguranja. I to je problem koji se treba rješavati, kaže struka.

“Koncept zavoda za zapošljavanje je zastario. S druge strane kadrovski nisu u mogućnosti da servisiraju 10 hiljada ljudi. Baze podataka nisu ažurne i treća stvar tehnologija komunikacije sa ljudima koji traže posao je značajno unaprijeđena, danas možete viberom komunicirati sa bilo kim i da napravite grupu, kako god, kako bi potreba za radnom snagom bila njima prenesena“, kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović

Iako veliki broj ljudi iz naše države odlazi u inostranstvo u potrazi za boljim životnim standardom, i u Evropi se osjećaju posljedice ekonomske stagnacije. Pa je recimo, u Njemačkoj, koja je do skoro bila jedna od najpoželjnijih zemalja za ljude iz BiH, trenutno čak 2,87 miliona nezaposlenih.