Bosna i Hercegovina kaska u procesu digitalizacije. Draži su nam papir i fax, umjesto maila i ušteda vremena i novca. Naravno, politika koči i taj proces, koji bi građanima uveliko olakšao život.

Procesu dgitalizacije i digitalne transformacije Evrope, BiH pristupila posljednja u regiji. Dug proces i put, koji opet zavisi od političke volje, a od tog puta, između ostalog, zavisi put zemlje u Evropsku uniju. Građani, izgleda, spremni na sve- digitalni način rada mnogo bi im olakšao, ali ih ne umara ni čekanje u redu.

“Zavisi od vremena da li imam raspoloživo toliko za čekanje. Naravno da bih se znala koristiti time i online, zašto da ne, koristim i onako gdje to mogu”, “Ja sam saburli i čekam kad god dođem na red. Bilo bi 100% lakše da je online”, naveli su nam neki od građana.

Trenutno se u sklopu projekta i ugovora sa Evropskom komisijom vrše analize. Upućeni kažu da smo na samom početku. Ipak, kroz nekoliko godina čekanje u redovima, skupljanje dokumenata na više lokacija mogli bi postati prošlost. Primjera radi, ovako bi moglo izgledati izdavanje pasoša.

“Vi ćete se naprimjer prijaviti putem svoje lične karte ili starog pasoša na portal IDDEEA-e, popuniti sve podatke koji su vam potrebni, IDDEEA će distribuirati te podatke ministarstvima koji su zaduženi za svoj posao. Vi ćete onda dobiti poziv na svoj e-mail, koji bi trebao da bude zvanični e-mail u zemlji. To se zove e-mail box koji je mjesto gdje dobijate informacije od države”, pojasnio nam je IT stručnjak Haris Hadžialić.

Nakon zaprimanja maila fizički podižete pasoš. Putem tog maila trebala bi se odvijati sva komunikacija državne administracije i građana. Tako će, kaže Hadžialić, i same sudske kazne dolaziti na taj mail. Uštede i benefiti, izgleda, bili bi brojni.

Svima je poznato da je “vrijeme novac”. Tako da postaje očigledno da ako je sve na jednom mjestu online, uštedom vremena koje provodimo čekajući u redu i idući s mjesta na mjesto prikupljajući potrebne dokumente štedimo i novac. Odnosno, ne bismo ga gubili kako izgleda da sada činimo.

“Mi nemamo naviku da obračunamo stvarno troškove. Vi stojite u redu, umjesto da radite u firmi vi stojite u redu sat vremena na jednom mjestu, drugom trećem, a to košta..”, dodaje Hadžialić.

Ipak, i dalje postoji jaz kada u BiH govorimo o digitalnim procesima. Posebno, jer je uvriježen stav da će uvođenjem vještačke inteligncije i superkompjutera oni sada zaduženi za papirologiju ostati bez posla. Te da se ni građani ni radnici neće snaći i da će odbijati uključiti se u proces. Do otpuštanja tvrde neće doći, već će biti otvorena nova radna mjesta, između ostalog, i zbog onih koji se neće moći snaći.

“Ima 100 drugih stvari koje mogu raditi svakako su naše državne insittucije podkapacitirane za tranziciju i posao koji nas očekuje”, naveo je Edin Forto, ministar komunikacija i saobraćaja BiH.

“Vrlo je važno koristiti model Velike Britanije. Oni su rekli pošto imamo veliki broj građana koji su digitalno nepismeni i ne mogu postati digitalno pismeni onda su odlučili da sve ljude koji su željeli pretvore u kurire, odnosno, u ljude koji će biti od pomoći takvima. Dakle oni dolaze sa računarom, tabletom kod starijih ljudi, bitno je samo nazvati call centar”, istakao je Hadžiabdić.

Tako dok se pitamo kako će BiH od papira i faxa stići razvijene zemlje, upućeni kažu da su se i one sretale sa istim problemima. Sam proces će možda čak biti i olakšan, jer ćemo imati niz uspješnih modela samo za kopirati i uspostaviti sistem. Ipak, sve to kroz određeno vrijeme. Zasad, pilot projekti uspješni. Za sve ostalo bit će omogućene edukacije, dugi procesi prilagođavanja, ali i bespovratna sredstva Evropske Unije.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad