
Riječ dom trebala bi predstavljati sigurnost, no u BiH ustanove koje se vode kao domovi za one na marginama - od domova za nezbrinutu djecu, za osobe sa poteškoćama ili za lica treće životne dobi pokazuju upravo suprotno. Usluge se uredno naplaćuju, a onda javnost potrese informacija o poginulima, lošem odnosu prema štićenicima ili o podvođenju maloljetnica iz doma.
"Socijalna zaštita je u potpunosti devastirana, stavljena na margine i niko ne želi da se bavi ozbiljno, sistemski, dugoročno traženjem najboljih rješenja", poruka je Adnana Delića, ministra rada i socijalne zaštite FBiH.
Na uslove života najstarijih u konkretno ovom Domu u Tuzli ranije je upozoravala vijećnica Dragana Berberović Gagro, no reakcija na njene apele nije bilo. Rezultat požar i ugašeni životi. Tako i u Domu za djecu bez staranja djevojčicama navodno prijećeno ukoliko prijave da ih oni iz sistema iskorištavaju.
"Zaista se postavlja pitanje, ukoliko su djeca iz tog doma odlazila i vraćala se u kasnim satima, da oni koji su bili zaduženi za vođenje brige razgovarajući sa njima nisu primjetili niti jedan od oblika eventualnog zlostavljanja, niti jedan od simptoma eventualno na tijelu ili neke druge elemente to naravno daje sasvim opravdanu sumnju da svi oni koji su unutar tih institucija bili moraju biti predmet preispitivanja", ističe Sandi Dizdarević, stručnjak za sigurnost i profesor.
I upravo to govori u kakvim uslovima žive oni o kojima je sistem navodno preuzeo brigu. Nakon što se u javnosti obznani stanje krivica i nadležnosti se prebacuju, a dugoročno i sistemsko rješenje ni ne predlaže.
"Upravo te vrijednosti su pokazale i na ovim slučajevima i na bezbroj slučajeva korupcije svu surovu stvarnost korupcije, svu surovu stvarnost nepotizma, bašmegrizma od strane menadžmenta i naravno slabe efikasne unutrašnje kontrole gotovo u svim segmentima. Ne samo u sektoru sigurnosti nego u svim segmentima društva", smatra Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku u Sarajevu.
A čija je nadležnost kontrola ovih insititucija i Koliko se često kontrole vrše? Kržalić upozorava da su ljudi već naviknuti da i na prijave ne dobiju reakciju, a iz ministarstva socijalne zaštite kažu da je osnivač ustanove dužan propisati minimane uslove života, rada i vršiti kontrolu. Barem dok je na čekanju Zakon o socijalnim uslugama Federacije BiH, koji je parlamentarnu procedure prošao u prvom čitanju.
"On bi trebao da propiše minimalne standarde, opšte standarde koje bi morale da zadovolje sve ustanove na nivou Federacije Bosne i Hercegovine koje pružaju bilo koji oblik socijalnih usluga između ostalog i domovi za stare i iznemogle osobe. Ovaj zakon podrazumijeva i da niži nivoi vlasti prije svega kantoni, a onda i jedinice lokalne samouprave, mislim na gradove i općine, ukoliko su osnivači ustanova propisuju detaljnije standarde", pojašnjava ministar Delić.
Dodaje Delić, kao i u posljednjem ponovnom slučaju nasilja u Zavodu Pazarić, da je neophodno uspostaviti Federalni inspektorat socijalne zaštite kako bi kontrola u ovim ustanovama bila institucionalizirana i jasna. No, za to neophodno da Ministarstvo pravde uputi Izmjene Zakona o inspekcijama Federacije BiH, a iako je to davno stavljeno kao zaključak na Vladi prijedloga nema. Iz Federalnog ministarstva pravde nema ni odgovora, a ni ministar Škobić ne objašnjava zašto još uvijek ne omogućava uspostavu ove inspekcije.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare