Anto Domazet, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu za N1 je govorio o inflaciji, odnosu poslodavaca prema radnicima te zbog čega su najave Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a i člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine o izmjenama Zakona o Centralnoj banci BiH neiizvodljivi.

Domazet jasno poručuje da domaći politički akteri se, umjesto priče o Centralnoj banci trebaju fokusirati na neophodne reforme koje bi dovele do poboljšanja ekonomskih prilika u našoj zemlji.

“Meni sasvim nisu jasne namjere političara koji su se okomili na Centralnu banku osim da je to prilika da se preko noći dođe do izvora novca umjesto da se radi uporno, temeljito na reformama u Bosni i Hercegovini koje bi poboljšale kreditni rejting i omogućile njen pristup tržištima novca i tržištima kapitala i tako osiguralo snabdjevanje za razvojne projekte, razvoj BiH kao što to rade sve napredne zemlje. BiH ima danas takav rejting koji je na nivou smeća. Investitori se ne odazivaju na ponude za investiranje, kupovinu obveznica, vrijednosnih papira iz BiH osim špekulanata”, kazao je Domazet.

Također, Domazet objašnjava šta bi se desilo kada bi se napustila dosadašnja politika valutnog odbora koju pojedini političari zagovaraju odnosno Dodik koji bi da se doštampava novac.

“Desilo bi se to da bi prepustili novac u BiH prepustili političarima koji bi od slučaja do slučaja donosili odluke. Budući da smo svjedoci da političko odlučivanje u NiH ne funkcioniše to bi bilo katastrofalno stanje za BiH”, pojasnio je Domazet.

Kada je tačno riječ o Dodiku ali i svima onima koji bi da mijenjaju Zakon o CB BiH, Domazet decidno objašnjava zašto je to nemoguće.

“On nastoji da stvori klimu u kojoj bi se promijenio Zakon o Centralnoj banci. Međutim, ti njegovi potezi govorim sa institucionalno-političkog stajališta su neizvodljivi iz tri razloga: Prvo, Centarlna banka je definirana kao samostalna, nezavisna institucija, potpuno van uticaja entiteta. U Zakonu o Centalnoj banci entiteti se spominju samo šta ne mogu a niti u jednoj stvari kao aktivni činioci. Pod ovim moram reći da CB ima svoje institucije, organe koji upravljaju bankom i ona je na vrlo profesionalnom nivou što se tiče vođenja tih poslova. Drugo, CB je obavezna da profit koji ostvari tj dobit nakon što pokrije rezerve doznači na račun institucija BiH. To je u prošlosti kada su kamete bile više, bio dobro rađen posao bilo je tu izdvajanja koja su iznosila po nekoliko desetina miliona. Međutim, u posljednje vrijeme ta dobit je smanjena. Ona je prošle godine bila nešto ispod tri miliona, tek je poslužila da se pokrije obaveza po rezervama, a ništa nije doznačeno na račun institucija BiH. Možda će sa budućim promjenama kamata se vratiti vrijeme kada če CB iz plasmana svog novca moći ostvariti određene kamate. Treći razlog zbog čega ideje političara, pa i Dodikova koji se u više mahova vraća na CB je u tome da je CB potpuno onemogućeno djelovanje na tržištu novca odnosno kapitala u BiH“, kazao je Domazet.

Odlazak radnika iz BiH u inostranstvo

Građani Bosne i Hercegovine sve više odlaze da rade u inostranstvo i Domazet kaže da domaći privrednici moraju više posvetiti pažnje poboljšanju dostojanstva rada.

“Normalnim smatram interes ljudi za odlazak u inozemstvo da bi stekli nova znanja, da bi stekli kapital ali je kljulna stvar da naše politike prema takvim ljudima moraju stvarti uvjete da oni u određenom vremenu vraćaju u BiH, investiraju i svoja znanja prenose ovdje i tako omoguće razvoj”, pojasnio je Domazet.

Centralna banka BiH raspolaže s nešto više od 15 milijardi maraka rezervi. One su prema riječima profesora Domazeta raspoređene na način da su “11 milijardi  obveznice, četiri milijarde su rezerve u efektivnom novcu i oko 300 miliona maraka se nalazi u monetarnom zlatu”

Centralna banka BiH raspolaže s nešto više od 15 milijardi maraka rezervi, a na koji način su raspoređene pojašnjava profesor Anto Domazet "11 milijardi su obveznice, 4 milijarde su rezerve u efektivnom novcu i oko 300 miliona maraka u monetarnom zlatu" https://t.co/L7AUgRKFYV pic.twitter.com/QzFVIiUi0G

— TV N1 Sarajevo (@N1infoSA) August 3, 2022

Sve veća inflacija

Inflacija ne znači da ne može doći do rasta, kaže Domazet, i sve ekonomske i druge politike moraju se orijentisati na to kako osigurati što veći ekonomski rast čak i uvijetima inflacije, kaže Domazet

“Ekonomski rast u prvom kvartalu je bio 5,5 posto u odnosu na isti period prošle godine. Znaći inflacija je bila oko 15 posto, ali je ostvaren rast koji je iznad stopa inflacije i realno je stvoreno više nego što je obezvrijeđeno inflacijom”, ističe Domazet.

Šta su inflacija, stagflacija i recesija?

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad